1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tunel ispod Leipziga: projekt budućnosti ili pogrešna investicija?

Njemačkoj trenutno gospodarski ide dobro. Toliko dobro da se iz ladice izvlače megalomanski infrastrukturni projekti koje je napokon moguće financirati. No nisu svi oduševljeni ovim trendom.

Ideja o sustavu tunela ispod Leipziga nije nova. Još se sredinom 19. stoljeća razmišljalo o gradnji podzemnih tunela u koje bi se premjestio promet s površine i rasteretila saska industrijska i gospodarska prijestolnica. No realizaciji skupog projekta je mnogo toga u posljednjih 150 godina stajalo na putu: dva svjetska rata, besparica u Istočnoj Njemačkoj i na kraju davanje prednosti mnogim potrebnijim projektima nakon ujedinjenja Njemačke. No s gradnjom tunela u koji bi se trebao premjestiti željeznički promet s površine ipak se počelo prije desetak godina, a dovršava se tek sad kada si Njemačka može priuštiti ovakve projekte.

Veliki dan za Sasku

Željeznica u Leipzigu

Skupi infrastrukturni projekt

Jer na kraju se cijena ovog prestižnog pothvata od početno planiranih 570 milijuna eura gotovo udvostručila. Ogromne "krtice" su svako malo u podzemlju Leipziga nailazile na neplanirane probleme poput drugačijeg sastava tla od očekivanog. Za potrebe gradnje tunela se čak i iznad zemlje pomicala jedna povijesna građevina. Da bi se nakon toga vratila na svoje prvobitno mjesto. Sada je tunel, kojim bi trebali prometovati lokalni i međugradski vlakovi, gotov. Doduše s četiri godine zakašnjenja i s dvostruko većom cijenom od predviđene. No lokalni političari su zadovoljni. "Ovo je jedan velik dan za Leipzig. City-Tunel će znatno doprinijeti atraktivnosti grada", oduševljen je saski ministar gospodarstva Sven Morlok. On se nada tomu da će novi infrastrukturni projekt donijeti novi gospodarski uzlet ne samo gradskom konglomeratu Leipzig-Halle nego i čitavoj saveznoj pokrajini Saskoj.

Dvostruko skuplji od predviđenog

No oduševljenje se ipak drži u granicama. Razlog je ogromni porast planirane cijene koja se popela na preko milijardu eura. Pola od toga ide na račun savezne pokrajine Saske. Ostatak troškova podjednako dijele Berlin i fondovi Europske unije. No usprkos zatvorenoj financijskoj konstrukciji, kritičara ovog ogromnog projekta ne nedostaje. I u samom gradu Leipzigu, koji u cijelom projektu sudjeluje sa samo sedam milijuna eura, mnogo je kritičara gradnje basnoslovno skupog tunela. "Novac je mnogo bolje mogao biti iskorišten za ostale infrastrukturne projekte u gradu", smatra Felix Eckardt iz ekološke udruge BUND. On vjeruje da je tunel koštao toliko da su se tim novcem odjednom mogli riješiti ostali prometni problemi u gradu, poboljšati mreža javnog prijevoza, izgraditi dodatne staze za pješake i bicikliste. Kritični su i Zeleni u saskom parlamentu koji ukazuju na potrebu saniranja zastarjele željezničke mreže u ovoj saveznoj pokrajini na jugoistoku zemlje, a ne trošenje na jedan jedini projekt.

Povijesno središte Leipziga

Povijesno središte Leipziga

No tunel je gotov, zahvaljujući između ostalog popunjenim državnim blagajnama koje posljednjih godina zbog gospodarskog rasta u Njemačkoj bilježe rekordne priljeve poreza. Njegovi zagovornici slave i tvrde da će za koju godinu ovaj tunel postati jedan od najvažnijih velikih projekata u zemlji koji ne samo da će pospješiti gospodarski razvitak cijele regije nego i podići kvalitetu života u saskoj gospodarskoj metropoli. Mnogi se samo nadaju da lajpciški tunel neće postati jedna od onih pogrešnih kalkulacija o kojima godinama kasnije studenti ekonomije raspravljaju na svojim predavanjima.

Preporuka uredništva