1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tugovanje nije bolest

Psihijatri iz SAD-a su na popis duševnih bolesti uvrstili i tugovanje nakon smrti voljene osobe. Njihovi europski kolege nisu istog mišljenja. No ipak se postavlja pitanje: kada žalovanje prelazi u depresiju?

Žalovanje

Žalovanje

Američka udruga psihijatara (APA) objavila je ovih dana novo izdanje dijagnostičkog priručnika kojim se kao bolesti definiraju mnoga stanja koja se dosad nisu nalazila na popisu bolesti za koje je potrebno liječenje ili bolovanje. Među njima se nalazi i žalovanje. Prema novoj definiciji APA-e koja bi mogla, što se tiče dijagnostike, utjecati i na službeni popis Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pa tako i na ostatak svijeta, žalovanje se pretvara u depresiju, dakle stanje koje je potrebno medicinski tretirati, već nakon dva tjedna. Mnogi njemački i europski liječnici se s ovom definicijom ne slažu.

Biti u žalosti ne znači biti bolestan

"Tko intenzivno tuguje formalno ispunjava sve simptome depresije no to ne znači da je ta osoba bolesna", rekao je Reiner Richter, predsjednik Savezne komore psihoterapeuta na jednom kongresu u Berlinu. "Najveća većina onih koji se nalaze u žalosti i bez lijekova i tretmana nakon nekog vremena prebrode smrt voljene osobe ili neki tragični događaj. Ta bol može trajati mjesecima ili preko godine, ali ona ne mora biti terapirana", zaključuje Richter. Njemački psiholozi i psihijatri i inače s velikom skepsom gledaju na novi katalog iz SAD-a i govore o "medikalizaciji problema u društvu" što bi moglo dovesti do toga da oni koji su stvarno bolesni ostanu bez potrebne medicinske skrbi. Jedna od višegodišnjih spornih tema među stručnjacima je tretman "pomodnog" ADHS-a (poremećaja hiperaktivnosti i pomanjkanja koncentracije) kod djece. U međuvremenu u Njemačkoj svaki peti dječak između sedam i dvanaest godina nosi dijagnozu ADHS. Svaki deseti se i liječi medikamentima.

Epidemija dijagnoza

Depresivna osoba

Eksplozija broja oboljelih od depresije

No nisu samo europski stručnjaci skeptični prema američkoj tendenciji širenja kataloga bolesti, a time i potencijalnih pacijenata. Američki psihijatar Allen Frances u svojoj najnovijoj knjizi "Normalan - protiv inflacije psihijatrijskih dijagnoza" navodi podatak po kojem svaki peti odrasli Amerikanac redovito uzima neki lijek protiv nekog psihičkog poremećaja. "Problem je u tomu da preko 80 posto svih recepata za lijekove protiv psihičkih oboljenja u SAD-u prepisuju liječnici opće prakse", kaže Frances i ukazuje na često prebrzo donošenje dijagnoza. Ni u Njemačkoj situacija nije drugačija. To međutim otvara vrata novoj raspravi o tomu tko bi se zapravo trebao baviti psihičkim oboljenjima: kućni liječnik ili ipak specijalist. Porast broja građana koji uzimaju neki lijek protiv depresije se u posljednjih desetak godina udvostručio. Reiner Richter i njegovi kolege strahuju da novi priručnik iz SAD-a otvara vrata novoj epidemiji, ali ne bolesti nego - dijagnoza.