1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Tuberkulozi još nije odzvonilo

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na opasnost od širenja tuberkuloze – oboljenja za koje se u razvijenim zemljama dugo smatralo da je iskorijenjeno. Međunarodni su liječnici sada objavili rat toj teškoj plućnoj bolesti, ali konačna pobjeda neće biti moguća bez doprinosa politike.

Uzročnik tuberkuloze na plućima

Uzročnik tuberkuloze na plućima

Tuberkuloza je, barem u Europi, bolest poslijeratnog vremena, dakle prošlosti. To je uobičajeno mišljenje i shvaćanje. No, to je pogrešno, kaže Mario Raviglione, stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije. Mišljenje da je tuberkuloza u Europi pobijeđena, samo je mit: «Nažalost, problem u Europi je dalako od rješavanja. Ako pogledamo situaciju u zapadnoj Europi, očito je bolja situacija sa stupnjem proširenosti tuberkuloze, ali smo također vidjeli da tuberkuloza nije nestala, liječenje više nije djelotvorno. Još je važnije da u istočnoj Europi, a osobito u bivšem Sovjetskom Savezu, imamo stupanj tuberkuloze koji je usporediv s razvijenim zemljama, a povrh svega sa svjetski najvišim stupnjem širenja tuberkuloze otporne na lijekove, što je oblik otpornosti na brojne lijekove. A to znači porast slučajeva koji se ne mogu liječiti ni s jednim od postojećih lijekova.»

Lijekovi više ne pomažu

Multipla otpornost, MDR, zmači da ni dva najbolja lijeka više ne djeluju. Pod proširenom otpornošću na lijekove, XDR, podrazumijevaju se slučajevi kod kojih ni daljnji lijekovi više ne pomažu. «To je otkriveno u posljednjih osam ili devet godina u mnogim dijelovima svijeta i mi znamo za postojanje MDR tuberkuloze (tuberkuloza multiple otpornosti) svugdje u svijetu. Ali žarišta su na dvama specifičnim područjima. Jedno su baltičke zemlje i bivši Sovjetski Savez, a drugo je Kina.»
U Njemačkoj je stupanj otpornosti među pacijentima od jedan i pol posto relativno malen, dok među inozemnim pacijentima on iznosi već 15 posto. Većina ih dolazi iz istočnoeuropskih zemalja i bivšega Sovjetskog Saveza. Diljem svijeta broj oboljelih od tuberkuloze je u porastu. Svakog dana 5 000 ljudi umire od tuberkuloze. U zemljama u razvoju tuberkuloza je već sada iza AIDS-a drugi uzrok smrti. U Njemačkoj su pogođeni prije svega ljudi oslabljenog imuniteta. Mnogi od njih su zaraženi HIV-om, ali i beskućnici, ovisnici o drogama i alkoholičari.

Posebno ugroženi stariji ljudi

Često bolest nastupa tek u starosti, kaže Robert Loddenkemper, glavni tajnik Njemačkog središnjeg udruženja za suzbijanje tuberkuloze: «Razlog je što su se ti pacijenti zarazili većinom za vrijeme Drugoga svjetskog rata ili nakon toga, kad je ovdje tuberkuloza bila jako rasprostranjena, tada su pokupili uzročnika koji se začahurio i onda zbog neke druge bolesti, na primjer dijabetesa, tuberkuloza se može ponovno aktivirati, jer obrambeni sustav slabi.»
Simptomi tuberkuloze nisu jednoznačni. Upravo stoga je dijagnoza tako teška. Uzročnik tuberkuloze je bakterija tuberkul. Većinom napada pluća, pacijent dobije kašalj, vrućicu i gubi na težini. Zaraza ne vodi direktno do pojave bolesti. Vrijedi strašno pravilo iz prakse da jedan pacijent zarazi u godinu dana deset drugih ljudi. Od njih tijekom života opet oboli barem jedan. Upravo u zemljama u razvoju bi cijepljenje protiv tuberkuloze bilo najučinkovitije rješenje. Problem je što uobičajeno cjepivo nema više posvuda željeni učinak, veli Loddenkemper: «Imamo rezultate s ovim cjepivom koji su u raznim područjima svijeta jako različiti i u posljednje vrijeme postoje i dokazi da su bakterije tuberkul i regionalno različite po svojoj strukturi i opasnosti. I to vjerojatno objašnjava – a to je sljedeći zaključak – kako čak prema regijama treba razviti različita cjepiva.»

Nužno novo cjepivo

U Indiji je rasprostranjeno cijepljenje od strane Svjetske zdravstvene organizacije čak dovelo do toga da su cijepljeni češće oboljevali od tuberkuloze, nego oni koji nisu bili cijepljeni. U Njemačkoj se više ne preporučuje cjepivo BCG. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji se polazi od toga da se novo učinkovitije cjepivo ne može razviti prije 2015. A ono što bi u međuvremenu moglo pomoći je , kao i obično, novac. Jer tuberkulozom najviše pogođene zemlje većinom nemaju sredstava kako bi dobro skrbile za svoje pacijente, ističe Robert Loddenkemper iz Njemačkog udruženja za suzbijanje tuberkuloze: «Izračunato je da bi se moralo prikupiti 65 milijardi američkih dolara kako bi se broj oboljelih – 50 milijuna – u idućih deset godina uspješno liječio i kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva za 50 posto. To onda još nije rješenje, ali je važan korak.»

A to prije svega moraju učiniti bogate industrijske zemlje. Stručnjaci se osobito uzdaju u Njemačku. Savezna Republika preuzima predsjedanje Vijećem Europe i uz to se sljedeće godine u Njemačkoj održava sastanak skupine G8. Tuberkuloza bi trebala biti na samom vrhu dnevnog reda, barem što se tiče zdravstveno-političkih tema.