1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tsipras: 2018. će proći grčka kriza

Grčki premijer Alexis Tsipras je u Solunu otvorio međunarodni trgovinski sajam i iznio dosta optimistične prognoze. Međutim, na otvaranju sajma nije bilo riječi o glavnom grčkom problemu: porezu.

U Solunu se ove godine održava 81. po redu međunarodni sajam trgovine. Ovaj događaj je za Grke interesantan ne zbog toga što na njemu uglavnom izlažu domaći izlagači nego što grčki premijer kao i predsjednik oporbe iznose svoje političke programe za narednu godinu. Tako je grčki premijer Tsipras pred predstavnicima politike i gospodarstva najavio: „U kolovozu 2018. godine će kriza u Grčkoj konačno biti završena." Dakle, u onom trenutku kad se završava međunarodni kreditni program za Grčku.

Tsiprasova poruka večeri glasi: uskoro ćemo stajati na vlastitim nogama! On ne želi govoriti o prošlosti nego o onoj budućnosti koju je Grčka zaslužila, kako je naglasio. Prema Tsiprasovim riječima je cilj stvoriti uvjete pod kojima bi se mogli razvijati Start-upovi, turizam, poljoprivreda i digitalni sektor. Grčki premijer je govorio o programima podrške u vrijednosti od nekoliko milijardi eura koji bi se „posebno koristili", kao i o mikrokreditima za mala i srednja poduzeća. On je naglasio da su upravo ta poduzeća najviše osjetila krizu.

"Svi moraju profitirati od razvoja"

Aktualni podaci doista bude nadu. Atena je prošle godine napravila primarni suficit od 3,5 posto i time nadmašila očekivanja donatora. Također je i dramatični broj nezaposlenih smanjen za šest posto i trenutno iznosi 21,7 posto. Tsiprasu se prije svega radilo o tome da u svom govoru širi optimizam. Kroz reformske napore je Grčka u posljednjih nekoliko godina postala interesantna za investitore, smatra premijer misleći na nedavni posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je najavio intenzivniju gospodarsku suradnju. Doduše, gospodarstvo u Grčkoj raste, ali polako. Tsipras međutim zna da će od toga korist imati samo mali broj ljudi. Zbog toga zahtijeva: „Potrebno nam je da u Grčkoj stvorimo uvjete u kojima će svi imati jednake šanse. Od gospodarskog rasta moraju svi profitirati."

Posjetitelji sajma u Solunu (DW/F. Schmitz)

Do 17. rujna oko 1.500 izlagača predstavlja svoja poduzeća na sajmu

"Velika porezna opterećenja"

Asmenia Hatzipanagiotou na svom sajamskom štandu na premijerove izjave samo maše glavom. Njezinom obiteljskom poduzeću baš i ne cvjetaju ruže. Ona ne vjeruje da će se situacija u dogledno vrijeme poboljšati: „ Za nas kriza još nije prošla. Još uvijek ne možemo živjeti od onog što zaradimo". „Za to je prije svega krivo veliko porezno opterećenje", smatra Nikolas Taloumis. Ovaj 36-godišnji poduzetnik poslovne partnere prije svega ima u inozemstvu, tako da slabo unutarnje tržište u Grčkoj malo utječe na njegove prihode. Njegov glavni problem je što je 63 posto zarade u proteklih nekoliko godina otišlo u državnu blagajnu.

"Kao vlasnik poduzeća sam zaposlen u vlastitoj tvrtki. Država procentualno više zarađuje nego ja", smatra Taloumis koji se žali i na nepredvidiv državni aparat. Tsipras je i za ovu problematiku pronašao odgovarajuće riječi: „U prošlosti je u reformu javnog sektora uloženo više milijardi eura. Međutim, nije se ništa dogodilo." Bila je ovo istovremeno i njegova kritika prethodnoj vladi. Sada bi se to napokon trebalo promijeniti. Do 2010. godine bi u tom sektoru trebala biti izvršena digitalizacija što bi ga učinilo znatno transparentnijim.

Asmenia Hatzipanagiotou s kćerkom na štandu (DW/F. Schmitz)

Asmenia Hatzipanagiotou s kćerkom na štandu

Veliki izdaci za samostalne poduzetnike

Ipak, u grčkoj administraciji je stanje još uvijek kaotično. Zbog toga najviše trpe samostalni poduzetnici koji čine skoro trećinu poreznih platiša u Grčkoj. Tradicionalno oni u Grčkoj nisu na dobrom glasu. Za samostalne poduzetnike se kaže da su utajivači poreza. Međutim, u vremenima u kojima mladi stručni kadar teško zasniva regularan radni odnos, jedini izlaz je samostalno poduzetništvo. Zbog toga im je grčki premijer prije nego što je stupio na tu dužnost u siječnju 2015. godine obećao transparentan i pošten porezni sistem. Međutim, situacija se pogoršala.

Tenia Menegaki je sudjelovala u osnivanju jednog od onih start-upova u koje premijer u svom govoru ulaže tolike nade. „Naš problem – pored visokih izdataka – je što se stalno nešto mijenja. Stalno se usvajaju novi zakoni i čovjek im se mora prilagođavati. Jednostavno nedostaje stabilnosti i pouzdanosti," kaže ta 30-godišnjakinja.

Ovakva situacija prije svega šteti unutarnjem tržištu. U Ateni i Solunu je i dalje veliki broj praznih poslovnih prostora. Znatan dio prodavaonica je zatvoren jer nije bilo dovoljno kupaca. Tako mnogima ostaje samo mogućnost da utaje porez ili da sreću potraže u inozemstvu. „Mala i srednja poduzeća se oporezuju kao i veliki koncerni", kaže Menegaki i dodaje: „Potreban nam je porezni model koji će se orijentirati prema realnim prihodima."

Tsipras u svom govoru o tome nije govorio. Prije svega zbog toga što mu uslovi za kredite u iznosu od više milijardi koji su spriječili bankrot njegove zemlje ne daju puno prostora za djelovanje. Upravo visoki porez je razlog što je malo investitora zainteresirano za investiranje u Grčkoj. Jedan od razloga je i što je stručna radna snaga već napustila zemlju.

Preporuka uredništva