1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Trumpova strategija spaljene zemlje i posljedice za Berlin

Što se više približava dan izbora to su izjave i ton kampanje histeričniji. To se posebice odnosi na Donalda Trumpa. Njemačka bi se trebala početi pripremati za sve izgledniju pobjednicu, smatra Miodrag Šorić.

Hillary Clinton vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja pa i u onima provedenim u saveznim zemljama u kojima je utrka još neizvjesna. Već sada republikanski kandidat priprema objašnjenje za svoj loš rezultat: On govori o "zavjeri" establišmenta - demokrata i republikanaca u podjednakoj mjeri kao i banaka i Hollywooda. To je naravno glupost. Nažalost u to vjeruje mnogo Trumpovih pristalica. Oni sa omalovažavanjem gledaju na Washington. U budućnosti bi se to omalovažavanje čak moglo pretvoriti u prezir.

Jedno je već sad jasno: borba za Bijelu kuću u izbornoj 2016. ostavit će iza sebe mnogo političkih krhotina. Trump je vulgarni jezik etablirao kao društveno prihvatljiv. Za njega su politički protivnici neprijatelji. Prošla su vremena u kojima su se kandidati doduše prepirali oko ispravnog političkog kursa, ali su se u javnosti odnosili jedni prema drugima s poštovanjem. Trump iza sebe ostavlja spaljenu zemlju, ne slučajno, nego namjerno.

Upravljanje zemljom će biti teško

Soric Miodrag Kommentarbild App

Miodrag Soric - Voditelj DW redakcije u Washingtonu

Ako se Hillary Clinton useli u Bijelu kuću jedan dio stanovništva joj i dalje neće vjerovati. To slabi njenu buduću poziciju šefice vlade. Kako će ona podijeljeno društvo ponovo međusobno pomiriti? Kako savladati blokadu u Kongresu, dovesti do kompromisa u političkim odlukama? Sve to se čini - u najmanju ruku gledano iz današnjeg ugla - teškim.

Sve to ostavlja prostora za slutnje u neugodnu budućnost. Za vođenje vanjske i sigurnosne politike američki predsjednik mora imati podršku u svojoj domovini. U slučaju da to nema on je ovisan o jakim partnerima u inozemstvu.

Do sada je u Europi prvi izbor bila Velika Britanija. Ipak nakon Brexita i prijetnji Škota da će napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo London je izgubio na težini u vanjskopolitičkom smislu. Slično vrijedi i za Francusku čija gospodarstvo stagnira već godinama. Predsjednica Clinton imat će poteškoća približiti se populistima u srednjoistočnoj Europi poput Viktora Orbána ili Jaroslawa Kaczynskog.  Oni previše podsjećaju na Donalda Trumpa.

Moguća nova osovina Berlin-Washington

Ostaje dakle jedino njemačka kancelarka Merkel s kojom američki tisak neprestano uspoređuje Hillary Clinton. Kolikogod njih dvije bile različite - one imaju i mnogo toga zajedničkog: obje se probijaju kroz svijet politike u kojem dominiraju muškarci, pragmatične su, uvjerene u transatlantske odnose, protestantski marljive, opsjednute detaljima. Obje su svjesne ovih sličnost. Merkel i Clinton se poznaju već dugo.

1989. i 1990. godine je američki predsjednik George Bush senior tadašnjem njemačkom kancelaru Helmuthu Kohlu više puta ponudio partnerstvo u vodstvu Zapada ("partners in leadership"). Kohl je odbacio tu ponudu: on naime nije htio probuditi nepovjerenje kod europskih susjeda. U međuvremenu je prošlo četvrt stoljeća. Njemačka će teško moći dugoročno odbijati svoju odgovornost u vanjskopolitičkim pitanjima sigurnosne politike - nova predsjednica Clinton će se vrlo brzo okrenuti prema Berlinu.

 

Preporuka uredništva