1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Trump donosi nesigurnost u Europu

Ako netko kao Donald Trump izražava sumnju u smisao NATO-a to bi moglo potaknuti zainteresirane da testiraju njegovu odlučnost, smatra Nikolas Busse iz Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

Nakon pada Berlinskog zida dugo je izgledalo da pitanje sigurnosti u Europi - s izuzetkom Balkana - ne igra više nikakvu ulogu. Činilo se da se vojni problemi nameću samo još u dalekim krajevima svijeta. Ali, taj račun su Europljani pravili bez dviju vanjskih velesila, koje od Drugog svjetskog rata odlučuju o ratu i miru na našem kontinentu. Najprije je Rusija pljačkaškim pohodima po istočnoj periferiji dovela u pitanje poslijeratni poredak, a da Europljani protiv toga nisu mogli puno učiniti. Sad u Sjedinjenim Državama na vlast dolazi čovjek koji je u predizbornoj kampanji rekao kako NATO smatra zastarjelim i da će njegove europske članice štititi samo ako one same budu dovoljno novca izdvajale za svoju obranu.

Upitno je hoće li Donald Trump stvarno tako djelovati kad preuzme predsjedničku dužnost. Ali, ipak je njegova izborna pobjeda povezana s velikim nesigurnostima za europski poredak. S jedne strane on je najavio da teži boljem odnosu s Rusijom. Protiv toga se načelno ne može ništa reći. S europskoga gledišta pritom bi se radilo prije svega o pojedinostima približavanja, a tu stvar postaje već teža. Moskva od Trumpa očekuje dvije stvari: ukidanje sankcija i priznavanje njezine zone utjecaja u istočnoj Europi. To je "deal" koji bi Putinu prepustio Ukrajini - možda i druge dijelove istočne Europe - ali bi vodio novoj podjeli Kontinenta. I vjerojatno još većoj nestabilnosti na istoku.

Najmanje isto toliko velik problem predstavljaju omalovažavajuće Trumpove izjave o NATO-u. Čak i kad bi ih on na neki način revidirao, on je već sada probudio sumnje u američku vjernost Savezu. Zastrašujuće djelovanje nekog saveza naime počiva ne samo na njegovoj vojnoj snazi; barem isto toliko je važna i vjerodostojnost obećanja da će sve zemlje saveza štititi napadnutu. Bi li Sjedinjene Države branile jednu zemlju kao što je Estonija, koja je daleko od njihovog teritorija? Ako odgovor na ovo pitanje nije "sigurno", nego "možda", onda raste izazov kod zainteresiranog trećega da to iskuša. Paraliza NATO-a bi za Putina bila kao sedmica na lotu. Ona bi načelno dovela u pitanje američki angažman u Europi.

Nikolaus Busse (FAZ)

Preporuka uredništva