1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Trudnoća sa 65 godina - rizična i neodgovorna odluka

Jedna Berlinčanka je sa 65 godina ostala trudna i nosi, ni manje ni više, nego - četvorke. Liječnici su užasnuti. Riječ je o trudnoći koja nije samo opasna po život majke i beba, već i neodgovorna.

"Duboko me pogađa što medicina - samo zato što je to postalo izvodivo - može inicirati ovakve trudnoće. Kao liječnik ja za to nemam nimalo razumijevanja", kaže profesor Frank Louwen, šef Odjela za ginekologiju i prenatalnu medicinu na Sveučilišnoj klinici u Frankfurtu. On je, kao i mnogi drugi njemački liječnici, užasnut trudnoćom 65-godišnjakinje iz Berlina. Ne samo činjenicom da je trudna već i zato što nosi četvorke i što bi trebala roditi u ljeto. "Predivni fenomen rađanja pretvara se u natjecanje koliko stara može biti najstarija rodilja. To je strašno", kaže Louwen.

Berlinčanka Annegret Raunigk sa svojim 13. djetetom (fotografija iz 2005.)

Berlinčanka Annegret Raunigk sa svojim 13. djetetom (fotografija iz 2005.)

Još 2005. je ova žena, koja ukupno ima 13-oro djece punila naslovnice novina. Tada je s 55 godina rodila djevojčicu. Sada, deset godina kasnije, ona ponovno izaziva sudbinu. Kako trudnoća inicirana prirodnim putem nije bila moguća, Berlinčanka se u inozemstvu proteklih godina podvrgavala pokušajima umjetne oplodnje, koji su na kraju, doslovno, urodili plodom. Posebno brizantna je činjenica da majka iz Berlina nema partnera i živi sama sa djecom. Kod starijih se žena zbog promjene hormona smanjuje plodnost. Njihovi jajnici nisu više u stanju proizvoditi jajne stanice. Zbog toga je ova žena morala dobiti tuđe jajne stanice i doniranu spermu. Umjetna oplodnja izvršena je u istočnoj Europi.

Profesor Jochen Vollmann

Profesor Jochen Vollmann

Profesor Louwen sa Sveučilišne klinike u Frankfurtu smatra kako je potpuno neodgovorno ženu u tako poodmakloj dobi podvrgnuti ovakvoj terapiji i umjetno je hormonima dovesti u stanje u kojemu može ostati trudna. To je protivno zakonima prirode, a majka i bebe su izloženi opasnosti po život, kaže profesor Louwen: "Već tuđa jajna stanica sama po sebi nosi brojne rizike za majku i djecu, a da ne govorimo o kombinaciji donirane sperme i jajne stanice. S medicinskog stajališta to je neprihvatljivo". Osim toga porodi blizanaca su u pravilu prijevremeni, što može izazvati teška oštećenja novorođenčadi i različite oblike invaliditeta.

"Ne možemo samo uzeti u obzir planove i želje majke, već i rizike za zdravlje djece", kaže direktor Instituta za medicinsku etiku Rurskog sveučilišta u Bochumu Jochen Vollmann za radijsku postaju NDR: "Trudnoća s toliko plodova je i kod mladih žena povezana s velikim rizicima. Nije rijetkost da se neka od njih rode s teškim oštećenjima."

Odgovornost za djecu

Umjetna oplodnja zakonski je različito uređena u Europi. U Njemačkoj postoji zakon o zaštiti embrija. Doniranje jajne stanice je zabranjeno, kao i presađivanje, ako stanica ne pripada ženi kojoj se ona usađuje. Liječnicima je zabranjeno i kažnjivo je djelo čak i pacijentici preporučiti specijaliste koji bi to mogli učiniti u inozemstvu.

Kombinirana donacija sperme i jajne stanice je konstelacija koja u Njemačkoj iz etičkih i moralnih razloga nije dozvoljena. Za to postoji dobar razlog, kaže Jochen Vollmann: "Iz iskustva znamo da usvojena djeca koja su sretno odrastala kod svojih novih roditelja, kao odrasli ljudi osjećaju duboku potrebu doznati više o svom biološkom porijeklu. Ako ona, dakle, osjete potrebu upoznati svog biološkog oca ili majku iz inozemstva, onda bi trebalo biti osigurano da to bude moguće", kaže Vollmann.

Kasna trudnoća je dakle veliki rizik kako za majku, tako i za djecu. Pa ipak, medicina može priskočiti u pomoć majci prirodi kada kod žene postoji velika želja za djetetom koje ne može dobiti prirodnim putem. Treba li zakonodavac odrediti starosnu granicu za umjetnu oplodnju? "Ne", odgovara Jochen Vollmann i nastavlja: "Slučaj 65-godišnjakinje iz Berlina je zanimljiv, jer je ekstremni primjer jednog općeg trenda", smatra ovaj etičar.

Berlinčanka Annegret Raunigk sa svojom brojnom djecom u jednoj televizijskoj emisiji (snimak iz 2005.)

Berlinčanka Annegret Raunigk sa svojom brojnom djecom u jednoj televizijskoj emisiji (snimak iz 2005.)

Sve više majki, naime, kasnije rađa djecu, jer se želja za djecom kristalizira u kasnijoj dobi. To je povezano s građenjem karijere i traženjem pravog partnera za život, objašnjava te zaključuje kako treba dobro odvagati sve čimbenike pri čemu dobrobit djeteta mora stajati u prvom planu.

Preporuka uredništva