1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Troškovi migracije u Njemačku

Tko želi izračunati koliki će troškovi doseljavanje izbjeglica opteretiti javne blagajne u Njemačkoj, morat će potražiti pouzdane podatke. Međutim, upravo takvih podataka manjka.

Broj izbjeglica

Čak se ni broj izbjeglica u Njemačkoj ne zna točno. Između početka rujna 2015. i kraja srpnja 2016. je u računalnom sustavu EASY registrirano 900.623 ljudi. EASY je kratica za "Erstverteilung der Asylbegehrenden", u prijevodu: prvo raspoređivanje onih koji žele azil.

No, ti navodi nisu pouzdani jer se ljude registrira anonimno, bez imena ili broja putovnice. Stoga se "pogrešne ili dvostruke registracije ne mogu isključiti", navodi za Deutsche Welle jedna glasnogovornica njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF). "Nažalost nije moguće reći koliko tih registriranih osoba još boravi u Njemačkoj, jer se ne bilježe podaci koji se odnose na identitet osobe", pojašnjava ona.

Sigurno je, međutim, da u međuvremenu u Njemačku stiže manje izbjeglica i migranata. U lipnju 2016. godine je u sustavu EASY registrirano 16.300 osoba, u siječnju ih je bilo još 91.600.

Ipak raste broj zahtjeva za azil jer preopterećena uprava ne uspijeva dovoljno brzo obrađivati zahtjeve. Prema navodima BAMF-a prošle godine je 441.899 osoba predalo prvi zahtjev za azil, ove godine ih je do kraja srpnja bilo 468.792. Koliko njih će ostati u Njemačkoj, to će se tek vidjeti. Protekle godine je kvota uvažavanja zahtjeva za azil iznosila skoro 50 posto, a ove godine više od 60 posto.

Procjena troškova

O izbjeglicama se mora voditi briga, one moraju biti negdje smještene, opskrbljene i mora ih se i školovati. U brojnim studijama raznih njemačkih instituta je pokušano procijeniti troškove svega toga, većina tih studija tako troškove po izbjeglici i za jednu godinu procjenjuje na između 12.000 i 20.000 eura. Ovisno o istraživačkim metodama i scenarijima, postoje velike razlike u procjenama.

Na osnovi ovih i vlastitih promatranja, njemačko ministarstvo financija ukupne troškove države za razdoblje od 2016. do 2020. procjenjuje na 99,8 milijardi eura, dakle oko 20 milijardi eura godišnje. Ta procjena je nešto viša nego još u svibnju ove godine kad je Berlin još računao s 94 milijarde eura. Razlog tomu je da je "država pokrajinama i općinama od tada obećala daljnju pomoć, između ostalog za preuzimanje troškova za smještaj priznatih azilanata, za integracijsku paušalu i za dodatna sredstva za gradnju stanova", kaže jedan glasnogovornik ministarstva financija na upit DW-a.

Ove godine država pokrajinama i općinama plaća 6,9 milijardi eura kao "neposredno rasterećenje", to je ujedno najveća svota koja će se odjednom isplatiti za potrebe integracije azilanata. U budućnosti bi, prema tim planovima, trebale dobiti na važnosti socijalne usluge koje imaju za cilj pružiti podršku ljudima bez posla.

Troškovi ili investicije?

Sporno je, međutim, predstavljaju li ti izdaci teret. Jer, na koncu dio tog novca ponovno stiže u državne blagajne. Samo BMF je broj svojih stalno zaposlenih u roku od dvanaest mjeseci s 3.000 udvostručio na 6.000 ljudi. Pokrajine su, osim toga, za izbjeglice uspostavile više od 15.000 novih mjesta za izučavanje zanata, kako navodi magazin "Wirtschaftswoche" (Gospodarski tjednik). Potrebno je ukupno 25.000 nastavnika na općeobrazovnim školama i zanatskim školama, osim toga 14.000 odgajatelja u vrtićima i tisuće socijalnih radnika i psihologa.

Naučnik i instruktor

Integracija migranata može koristiti objema stranama

I u drugim branšama se može primijetiti porast potražnje, prema navodima Instituta za tržište rada i istraživanja poslovnih branši (IAB): "U građevinskoj branši unutarnjeg uređenja i visokogradnje, kod izvanškolskih nastavnih aktivnosti i nastavnika jezika, redarstvenika, socijalnih radnika i uposlenika u javnoj upravi."

Ti izdaci oko integracije i obrazovanja izbjeglica se ne bi trebali shvatiti samo kao troškovi, već kao investicije, kaže u izjavi za Deutschlandradio Christian Proano, profesor za makroekonomiju na Sveučilištu u Bambergu: "Te investicije bi mogle u budućnosti povećati gospodarski rast u Njemačkoj i istovremeno rasteretiti socijalne fondove."

Taj stav potvrđuje i dugoročno promatranje koje je proveo Centar za europska gospodarska istraživanja (ZEW): ukoliko se procesi integracije i traženja posla budu odvijali najbolje što je moguće, onda državne blagajne u roku od dva desetljeća mogu očekivati višak prihoda od 20 milijardi eura. U nepovoljnom slučaju, naprotiv, prijeti opterećenje od oko 400 milijardi eura.

Obrazovanje

Veliko pitanje je koliko izbjeglica će u dogledno vrijeme naći posao i moći prehraniti sebe i svoju obitelj. Što su bolje poznavanje jezika i obrazovanje, to je veća šansa da neki izbjeglica neće biti trajno ovisan o državnoj pomoći. Od onih izbjeglica koje su protekle godine zatražile azil, samo dva posto ima određeno poznavanje njemačkog jezika, kako je pokazalo jedno istraživanje BAMF-a.

O obrazovnom stupnju tih ljudi se, međutim, malo zna. "Reprezentativnih podataka o školskoj i stručnoj kvalifikaciji svih tražitelja azila i izbjeglica trenutačno nema", navodi se u izvješću IAB-a od srpnja ove godine.

No, makar je u lipnju 300.000 ljudi koji su kao izbjeglice došle u Njemačku registrirano kao nezaposleno u potrazi za poslom. Četvrtina tih ljudi ima maturu ili sličan stupanj školovanja, druga četvrtina nema nikakve škole, navodi IAB.

Zaključak tog istraživanja glasi da većina tih ljudi u najboljem slučaju dolazi u obzir za poslove pomoćnih radnika ili zanatlije. No, u tom izvješću se također navodi "ogroman obrazovni potencijal", jer je većina izbjeglica još relativno mlada. Više od polovice ljudi koji su u Njemačkoj ove godine predali zahtjev za azil je mlađe od 25 godina.

Tržište rada

Velika njemačka poduzeća su u jesen 2015. najavila da žele uposliti i obučiti izbjeglice. No, uspješne priče su dosad rijetke. 30 najvrjednijih njemačkih tvrtki, koje ukupno zapošljavaju 3,5 milijuna ljudi, do kraja lipnja su primile tek 54 izbjeglice, istražio je Frankfurter Allgemeine Zeitung. 50 njih je zaposleno u Njemačkoj pošti (Deutsche Post), kako navodi taj list.

Nešto bolja situacija je kod tvrtki koje su pokrenule inicijativu "Mi zajedno", a koja broji više od 100 poduzeća. Te tvrtke se mogu pohvaliti brojkom od 449 stalno zaposlenih i 534 zanatskih mjesta za izbjeglice, osim toga angažirali su 1.800 praktikanata, ističe se iz navedene inicijative.

Djelatnici i naučnici vodoopskrbnog poduzeća

I berlinsko poduzeće za vodoopskrbu dalo je priliku nekim izbjeglicama

Prema posljednjim navodima njemačke Agencije za zapošljavanje, 136.000 azilanata je dosad pronašlo posao u Njemačkoj, što je oko 30.000 više nego godinu ranije. Većina tih ljudi je, međutim, u Njemačku stigla prije velikog izbjegličkog vala u ljeto 2015. godine.

U prosjeku prođe 22 mjeseca dok mlade izbjeglice započnu izučavanje zanata, pokazala je anketa koju je provela Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK). Njemačka vlada računa s tim da će broj nezaposlenih u Njemačkoj s trenutačnih 2,7 milijuna, porasti na više od tri milijuna 2020. godine.

Financiranje

Koliko god nesigurni podaci bili o broju izbjeglica, odnosno azilanata, jedna je stvar sigurna: što se manje novca izdvoji za integraciju, obrazovanje i kvalifikacije, toliko skuplje će to sve stajati poreznog obveznika. To je "trka protiv vremena", vjeruje ekonomist Christian Proano. "Bolje je da se sad izdvoji nešto više novca, nego da uslijedi živciranje za deset ili 20 godina."

Ostaje pitanje kako sve to financirati. Ministar financija je još uvijek uvjeren da se troškove može pokriti bez kraćenja na drugim mjestima ili povećanja poreza, zato što je gospodarska situacija aktualno dobra. Ukoliko se po tom pitanju nešto promijeni, rasprava o izbjeglicama bi se mogla još više zaoštriti.

Preporuka uredništva