1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Tri gradonačelnika govore: Je li u Hrvatskoj moguće volonterski upravljati gradom?

Za gradonačelnike u Hrvatskoj često se govori da taj posao obavljaju volonterski. No, koliko je tko zapravo volonter, jesu li volonterske naknade visoke, radi li se o stvarnom volontiranju? Ispitali smo to na tri modela.

U Hrvatskoj u ovom trenutku ima 127 gradova, mnoge vode gradonačelnici-volonteri, ali zapravo se ne zna koliko ih točno volontira u ovom trenutku. U Ministarstvu uprave kažu da u njihovoj nadležnosti nije evidentiranje takvih pokazatelja jer prema zakonskoj regulativi lokalni čelnici sami  mogu odlučivati o modelu, načinu na koji će obavljati svoju dužnost. Posljednji službeni podaci, iz rujna 2014., pokazuju da je od ukupno 1.322 izabranih lokalnih dužnosnika njih ukupno 521 dužnost obavljalo volonterski: 17 gradonačelnika, 108 općinskih načelnika i 396 zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.  U Ministarstvu, međutim, napominju da se radi o promjenjivim podacima jer dužnosnici su tijekom mandata sami ovlašteni promijeniti način obavljanja dužnosti.

Umirovljenik i gradonačelnik

Na lokalnom portalu zagorje-international.hr nedavno je objavljen tekst u kojemu su se mnogim zagorskim načelnicima i gradonačelnicima spočitavale visoke volonterske naknade, a u naslovu je bio posebno izdvojen gradonačelnik Ivan Hanžek iz Zaboka, jer u kombinaciji mirovine i volonterske naknade mjesečno prima oko 15 tisuća kuna. "Sve je transparentno, primam saborsku mirovinu, plus volontersku naknadu, oko 6.200 kuna. Ništa ne skrivam i ništa nije protivno zakonu", odgovara u kratkom razgovoru za DW gradonačelnik jednog od najuspješnijih zagorskih gradova Ivan Hanžek, dugogodišnji član SDP-a. A kritike o visini volonterske naknade? "Radilo se o podbadanju iz opozicije, iz HDZ-a. Ali sve je utihnulo nakon što je glavni kritičar otišao – po stranačkoj liniji – na posao u jedno ministarstvo u Zagrebu", prebacuje lopticu gradonačelnik Hanžek na teren "stranačkog zbrinjavanja".

Je li mu itko od građana, glasača, predbacivao išta oko volonterske naknade? "Ne, nikada. Ljude zanima rezultat, ako vide da grad ide naprijed, da se razvija, da raste, onda nema nasijedanja na takve teme.“ Ivan Hanžek je gradonačelnik u Zaboku već četvrti put i smatra da je to dokaz da ljudi vjeruju kako pošteno i predano radi svoj posao: "Svaki dan sam ovdje u uredu već u 7 sati i radim kao da sam zaposlen." Naglašava da je za rad u lokalnoj zajednici najvažnija transparentnost, oko svega, pa i oko karijernog puta. Njegov životopis je na stranicama grada, a on podsjeća da je od 1993. do 1995. bio zamjenik gradonačelnika, volonter s volonterskom naknadom od svega 500 kuna mjesečno. "Na lokalne izbore izlazim s onim što je napravljeno i s onim što planiramo realno napraviti. Tu je i moja osoba pred ljudima na vagi. I oni će točno znati ocijeniti jesam li dobro i pošteno vodio Zabok pa i je li moje volontiranje dobar ili loš model.“, zaključuje Hanžek. 

Grdonačelnik bez ikakve naknade

Željko Lacković, gradonačelnik Đurđevca koji je izabran kao nezavisni kandidat, bio je poznati primjer gradonačelnika volontera koji je vodio grad doslovno bez ikakve naknade, a osobni dohodak i ostala primanja ostvarivao je u svojoj privatnoj tvrtki, odvjetničkom društvu u kojem je bio zaposlen i "nastojao odrađivati svoj dio obveza." Bilo je tako sve do 14. listopada 2016., kada je ušao u Sabor i prešao na plaću saborskog zastupnika (nezavisni kandidat na listi Milana Bandića).

Što ga je motiviralo da se odluči za takav model? "Htio sam svojim volontiranjem pomoći gradskim financijama. Mogao sam si to materijalno priuštiti, a moj angažman bio je i primjer svim ostalim korisnicima gradskog proračuna na nužnost podnošenja osobne žrtve jer smo zbog financijske konsolidacije reducirali prava svih zaposlenika grada i gradskih ustanova." Kako je izgledao njegov radni dan u vrijeme dok je bio gradonačelnik i odvjetnik istodobno? "Dnevne koordinacije na projektima, pedesetak telefonskih razgovora, dnevna analiza rada svih zaposlenika, praćenje realizacije projekata, izvještaji o projektima u pripremi, dnevno 200 kilometara u autu, obilazak radilišta dva puta tjedno i nešto malo vremena za obitelj", opisuje Lacković to turbulentno razdoblje. Ali susretao se s više negativnih nego pozitivnih reakcija. "U današnjoj Hrvatskoj to se ne doživljava nimalo pozitivno. Ljudi drže da niste normalni ili da želite ostvariti prikrivene interese", ogorčen je Lacković. "To dokazuje da smo mlado demokratsko društvo. Osobno ne vidim mogućnost zloupotrebe volonterskih naknada jer je riječ o zakonski dozvoljenim i propisanim pravima osoba koje obavljaju javne dužnosti." On smatra da je primjereno raspravljati o visini volonterske naknade ili plaće samo u situaciji kada izostaje rezultat. 

Smeta ga i način na koji se Most postavlja kao odlučujući faktor oko načina funkcioniranja lokalnih zajednica. Lacković se pita kako je moguće da njegov jedinstveni primjer volontiranja bez iti jedne kune naknade u 40 mjeseci nije zavrijedio 40 sekundi nacionalnog medijskog prostora? "Je li neumjesno reći da sam mali poduzetnik s ukupnim prihodom od 1,5 milijuna kuna koji uredno plaća obveze godišnje državi u iznosu od pola milijuna kuna i to svakog prvog u mjesecu neovisno o novoj godini ili neradnom danu punih 15 godina? Za razliku od umjetno stvorenih lokalnih lidera koji danas kroje nacionalnu politiku iako nemaju podršku ni u svojoj lokalnoj sredini gdje su birani 2013. godine.“, kaže Lacković, aludirajući na prvake Mosta koji su postali i medijske i političke zvijezde u kratkom roku.

Gradonačelnik na plaći

Drago Prahir, gradonačelnik Svete Nedjelje, jednog od najuspješnijih manjih gradova, investicijskih destinacija, u Hrvatskoj, član je HDZ-a, a posao gradonačelnika obavlja profesionalno, za plaću. "Ne smije se generalizirati i tvrditi da je jedan model upravljanja bolji od drugih. Lako je u općini s proračunom od 2-3 milijuna kuna godišnje biti volonter, tu se možda ima posla 10 minuta dnevno, ali ako je proračun 100 milijuna... To je mjesto koje treba čovjeka koji je sto posto u pogonu svaki dan“, kaže Prahir: "Moj radni dan započinje u 9 i često traje do 20.30. Ali imamo rezultate i nikada se nisam susreo u komunikaciji s građanima s primjedbama da Sveta Nedjelja ima preskupu Upravu. Ljudi vide rezultat, vide da radimo. I to je ključ priče."

I on smatra da je važna transparentnost, da se vidi da u "gradskoj blagajni"  nema nikakvih nerealnih ili čudnih troškova, da se vidi da cijeli pogon vuče za razvoj grada. "Ali, kritika i kritiziranja će biti uvijek, osjećam se k'o Pedro, stalno sam pred streljačkim vodom, uvijek si za nešto kriv, a ako je nešto dobro, nitko te ne pohvali". "Za volontere načelnike je ključno što rade privatno, ako su u mirovini, to je vjerojatno najmanje problematična kombinacija, a ako rade privatno, ako imaju kafiće i plaže, kao neki na Jadranu…E, onda se već može doći do sumnji da dolazi do neprimjerenog kombiniranja privatnog i javnog interesa."

Samo tko će rasplesti neprimjerene kombinacije? Lokalnih medija koji nisu ovisni o lokalnoj upravi u Hrvatskoj je sve manje. A priče o neprimjerenom kombiniranju, ali i o dobrih praksama upravljanja s lokalne razine teško prodiru do nacionalne razine. Ili kao što bi rekao gradonačelnik Đurđevca, Lacković: prolaze samo filtrirano, one koje trenutno vladajuća garnitura želi pokazati kao poželjne prakse.