1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Tri godine nakon teroristickih napada od 11.rujna – kako se Europa brani protiv terora

Teroristicki napadi u SAD-u od 11. rujna 2001. zastrasili su i gradjane i politicare u Europi, no uvodjenje mjera za zastitu terora i pojacanje sigurnosne situacije u okvirima Europske Unije isprva se odvijalo sporo. Znatan preokret donijeli su medjutim napadi od 11. ozujka 2004. u Madridu, kada je mnogim Europljanima postalo jasno da se europski kontinent ni u kojem slucaju ne moze osjecati siguran od velikih ubilackih napada.

Dva tjedna nakon 11. rujna 2001. drzave Europske unije i sefovi vlada donijeli su na posebnom sastanku na vrhu odluku o tjesnjoj suradnji u suzbijanju terorizma. Prosle su dvije i pol godine, bez da se stanje bitno promijenilo. Donijeto je puno planova o raznim akcijama, no nedostajalo je njihovo provodjenje. Tada su 11. ozujka 2004. eksplodirake El-Kaida bombe u vlakovima u predgradju Madrida i usmrtile 191 covjeka. Tek taj sok doveo je do spoznaje da Europa mora djelovati zajednicki i prije svega brze. Njemacki ministar vanjskih poslova Joschka Fischer tada je izjavio: "Moramo uciniti sve da bismo mogli sto je moguce efikasnije preventivno djelovati. Europa kao cjelina je izazvana."

Europska Unija postavila je svog vlastitog koordinatora u borbi protiv terora koji bi u Brüsselu trebao brinuti za bolje dogovore i bolju razmjenu podataka medju raznim europskim tajnim sluzbama i policijskim vlastima. Gijs de Vriis jos ce u rujnu osnovati koordinacijski stozer, koji bi trebao ojacati europske pravosudne vlasti Europol i Eurojust u Den Haagu:

"Uspostavljamo u Brüsselu instituciju gdje mogu surdajivati nase nacionalne sluzbe koje bi analizirale najnovije tendencije u terorizmu. Europol treba poticati izvangranicnu razmjenu medju policijskim vlastima. Drzavni odvjetnici bi trebali suradjivati u Eurojustu. Donijeli smo zakone protiv financiranja terora. Teroristi trebaju novac i ne smiju ga dobiti. To iziskuje medjunarodnu suradnju."- kaze Gijs de Vriis.

Operativni posao, dakle potjera za teroristima ostaje zadatak 25 drzava clanica. Europa nema vlastitu policiju i nece stvarati nikakvu zajednicku tajnu sluzbu, kaze Gijs de Vriis povjerenik Europske Unije za borbu protiv terora. Gotovo tri godine nakon napada na New York i Washington, Italija i Njemacka su kao dvije posljednje drzave Europske Unije odobrile naredjenje Europske Unije za hapsenjem. Ono bi trebalo olaksati uhicenje zlocinaca u citavoj Europskoj Uniji.

Nakon krvave drame taoca u sjevernoosetskom gradu Beslanu, nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot, koji trenutno predsjedava Europskom Unijom zahtijevao je

bolju transkontinentalnu suradnju: "Raste svijest o tome da moramo vise ciniti u samoj Europskoj Uniji. No, na svom putu u Aziju i Bliski Istok uputio sam na to kako moramo tjesnje suradjivati sa svim kontinentima. Treba nam bolja razmjena informacija. Jedni imaju informacije koji drugi nemaju. Svatko ima svoje specijalne izvore, a kada bi njih mogli ugusiti, mogli bi djelotvornije suzbijati i terorizam.

Sa Sjedinjenim americkim drzavama Europska je unija nakon dugih pregovora dogovorila razmjenu podataka putnika u zrakoplovima. Doduse, osobe koje se zalazu za zastitu podataka kritizirale su dugacke popise podataka. Od iduce godine Europska ce unija u nove putovnice postupno unositi biometrijske podatke kao sto su otisci prstiju i digitalne fotografije kako bi se dokumenti ucili sigurnijima kad je u pitanju falsifikacija. Ilegalno useljavanje trebalo bi se jace zatomiti- koraci koje takodjer kritiziraju organizacije za ljudska prava. Koordinator EU-a za borbu protiv terora Gijs de Vriis vjeruje da se u javnosti katkada budi pogresan dojam da je Europa pretroma. U lipnju su npr. kako kaze, policijske vlasti pri jednoj raciji diljem Europe uhitili teroriste koji su sudjelovali u napadu u Madridu, a i puno planiranih napada je sprijeceno: " Tajne sluzbe ne mogu svoje uspjehe objaviti u novinama. Kada neto sprijecimo, to ne izaziva respekt. Uspjehe je ponekad tesko prepoznati, ali oni zaista postoje."

Nato, koji svoje sjediste takodjer ima u Brüsselu, sada je i Rusiji obecao svoju podrsku u borbi protiv terorizma. No, najava Rusije da protiv terorista sada zeli djelovati i u inozemstvu, u Europskoj je komisiji naisla na manje pozitivan odaziv. Vojni preventivni udarci ne pripadaju metodama Europske unije, tako jedna glasnogovornica. Rusija je vise puta kritizirala europske drzave i SAD, koji su prema misljenju Moskve dodijelili azil osumnjicenim cecenskim teroristima.

Tri godine nakon 11. rujna jos uvijek vrijedi pomoc Nato-a u slucaju obrane. Ta odluka donijeta je nakon teroristickih naoada na SAD. Predsjednik Geroge W. Bush mogao bi znaci teoretski jos uvijek zahtijevati podrsku Nato-a u borbi protiv terora. No, krajnja odluka - bi li se takva zelja zaista i ispunila, ipak ostaje na clanicama Nato-a.