1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Trgovina liječničkim receptima

Koji liječnik kojem pacijentu prepisuje koje lijekove, povjerljiva je stvar. No sudeći po jednom izvještaju, ti podaci ne ostaju baš uvijek anonimni. Što farmaceutskim koncernima olakšava reklamne kampanje.

liječnički recept

liječnički recept

Znaju li američki skupljači podataka koji liječnik prepisuje koje lijekove? Ovo se moraju upitati Nijemci nakon što je tjednik Spiegel u svom zadnjem izdanju objavio jedan članak. U njemu se ne radi o špijunskim akcijama američke tajne službe već o uspješnom biznisu: trgovini liječničkim receptima.

Znak za apoteku u izlogu

Nije sve baš tako povjerljivo kao što pacijenti misle?

Inforamcija o tome koje lijekove prepisuje neki lliječnik, farmaceutskim koncernima daje dragocjene upute o tome kako prodavati svoje proizvode. Ali ovi se podaci smiju proslijeđivati samo anonimno, budući da su recepti povjerljiv materijal. Među onima koji prosljeđuju podatke je tzv. ljekarnički računalni centar. Ova "centrala recepata" od mnogih ljekarni preuzima obračun koji se radi sa zdravstvenim osiguravajućim kućama. Oni dobijaju recepte, sortiraju ih, skeniraju i šalju osiguranjima koja onda moraju određeni iznos isplatiti ljekarnama. Ali na tome se ne ostaje. Ljekarnički računalni centar dalje obrađuje te podatke i prodaje tvrtkama koje se bave istraživanjem tržišta. A ove tvrtke pak sve to pakiraju u istraživanja čije rezultate prodaju farmaceutskim koncernima.

Prema pisanju Spiegela, u ljekarničkom računalnom centru u južnoj Njemačkoj, jednom od najvećih u zemlji, nešto je definitivno bilo pogrešno: podaci s recepata nisu bili anonimni već su u najboljem slučaju vođeni pod pseudonimom. Naime, ime i prezime pacijenta se zamijeni kodom, koji se koristi doživotno. I ti podaci su tako prosljeđivani američkoj tvrtki IMS Health, jednom od vleikih istraživača tržišta.

Skandal ili nije skandal?

Ovo je skandal, i to dugogodišnji skandal, kaže Thilo Weichert, povjerenik za zaštitu podataka u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig Holstein. "Ja na to gledam onako kao svaki iole dobar zaštitar podataka."

Thilo Weichert

Zadužen za zaštitu podataka, Thilo Weichert

Bavarski inspektorat za zaštitu podataka, koji je nadležan za Ljekarnički računalni centar za južnu Njemačku drugačije gleda na stvari. Predsjednik inspektorata Thomas Kranig stao je u obranu trgovine podacima s liječničkih recepata. On kaže da je ovaj centar 2012. u potpunosti prekontroliran. "Jer, ono što na kraju izađe je toliko komplicirano da se ne može pripisati nijednom liječniku ili pacijentu posebno", kaže Kranig.

Zanimljivo marketinškim stratezima

A upravo je to ono što žele farmaceutske kuće. Jer, s marketinške točke gledišta su upravo liječnici najzanimljiviji. Farmaceutske kuće prodaju lijekove samo indirektno. One liječnicima preporučuju lijekove, oni ih prepisuju pacijentima, a pacijent s receptom odlazi u apoteku i tako se odvija prodaja. Prije nego što su imale podatke s recepata, kompanije nisu mogle provjeriti koliko su uspješni njihovi marketinški djelatnici. S podacima koje dobijaju sve se promijenilo. "Farmaceutska industrija je oduševljena. Jer, iako je sve prilično skupo, po prvi put se može reći koliko su učinkoviti njeni predstavnici", kaže Roland Holtz koji je nekad radio u farmaceutskoj industriji. On dodaje da su "stalnim povećanjem pritiska na tržišta lijekova, koncerni željeli doći do što detaljnijih podataka."

Thomas Kranig

Thomas Kranig iz bavarskog inspektorata

Ovim su i postala preglednija i pojedina područja, pa se sada bolje zna gdje se određeni preparati prepisuju a i lakše je identicirati liječnike. No njemačkim zakonom se 2007. ta praksa prekinula. Sad se smiju proslijeđivati podaci iz područja s najmanje 300.000 stanovnika ili 1.300 liječnika. Zato su i mnogo zanimljiviji podaci na temelju kojih se može zaključiti što svaki pojedini liječnik prepisuje svojim pacijentima. S podacima koji nisu u potpunosti anonimni, i koji se mogu povezati s određenim osobama, to bi bilo moguće. Thilo Weichert kaže: "Očigledno je da se ti podaci koriste kako bi farmaceutski koncerni preko liječnika reklamirali određene lijekove. To je cilj ove obrade podataka".

Ljekarnički računalni centar iz južne Njemačke odbacuje optužbe i navodi da su tvrdnje tjendika Spiegel "u potpunosti pogrešne". A i američki istraživač tržišta IMS Health ističe da od ovog centra nije dobijao osobne podatke. No, uprkos tome mnogi kritički gledaju na to što s podacima rade Ljekarksi računalni centri.

Preporuka uredništva