1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Trg žrtava Milana Bandića"

Neki potezi gradskih vlasti i odgovornih službi izazivaju sumnju da će zagrebački donjogradski blokovi uspjeti preživjeti udarce koje im nanose investitori, čiji je apsolutni prioritet zarada, a ne zaštita.

default

Što će osatti sačuvano od stare jezgre Zagreba?

Iako to nije jedini zabrinjavajući slučaj, najvidljiviji primjer na kojem se lome koplja projekt je stambeno-poslovnog kompleksa grupe HOTO kod zagrebačkoga Cvjetnoga trga, zbog kojega dio javnosti i građanskih inicijativa već više od godinu prosvjeduju. Zagrebački Cvjetni trg već je ušao u legendu urbicida 90-ih godina kada je iz jednoga od najljepših gradskih prostora ozelenjenog drvećem, pretvoren u hladni monolitni trg na kojem umjesto bujnih krošnji danas sramežljivo rastu gotovo neprimjetne mladice. Zato uopće ne čudi mobilizacija javnosti koju su pokrenule inicijativa Pravo na gard i Zelena akcija.

Peticija nezadovoljnih Zagrepčana

Protiv izgradnje luksuznog stambeno poslovnog kompleksa i pratećih javnih garaža, te rušenja nekih kuća u bloku kod Cvjetnog trga, više od 50 tisuća Zagrepčana usprotivilo se potpisima na peticiji, a aktivisti upozoravaju i da će ulazna rampa za garaže oteti dobar dio pješačke zone. No, gradske vlasti ih ignoriraju – vladajuća stranka na sjednicama poglavarstva podržava izmjene Generalnog urbanističkog plana, koji dopušta nove gradnje unutar blokova u staroj gradskoj jezgri, nadležni Zavod donosi odluke koje dopuštaju rušenja kuća koje investitorima blokiraju ulaz na buduća gradilišta, a neke zgrade, poput zaštićenoga dijela bivše tvornice Nada Dimić, urušavaju se navodno sasvim slučajno jer se nalaze na parceli na kojoj se gradi još jedan trgovački centar. Zbog svega toga aktivisti traže odgovornost gradskih službenika koji donose sporne odluke, te samog gradonačelnika Zagreba Bandića, kojem su posvetili i svoju subotnju akciju kada su Cvjetni trg preimenovali u «Trg žrtava Milana Bandića».

Alarmantna situacija - brza reakcija Ministarstva kulture

Aktivisti Prava na grad i Zelene akcije zatražili su i vraćanje gradskoga Zavoda za zaštitu spomenika kulture u državni sustav, jer novom kategorizacijom građevinskog fonda u centru Zagreba čak 200-njak kuća smjelo bi se srušiti, a isti je zavod dao pozitivno mišljenje o gradnji podzemnih garaža na 15-ak lokacija u širem središtu grada, što je u suprotnosti s nizom analiza prometnog razvoja veličinom sličnih europskih gradova. Koliko je situacija alarmantna pokazuje i iznenađujuće brza reakcija Ministarstva kulture koje je najavilo izmjene zakona koje bi prozvani Zavod vratile pod nadzor države. Nakon višemjesečnog okolišanja oglasili su se i hrvatski arhitekti, koji su tijekom ovoga vikenda održali i nacionalnu konferenciju s temom «odgovornost» te su kritizirali odluke prozivanog zavoda i gradskog vodstva.

Ulje na vatru dolio je i nedavni slučaj gradilišta, koje se doduše ne nalazi u užem središtu grada, no baš kao i u slučaju Nade Dimić, ondje je došlo do urušavanja kuća oko gradilišta – i to objekata u kojima su živjeli stanari. Teodora Celakoskog iz Prava na grad ti su slučajevi natjerali da postavi pitanje slijedi li i urušavanje Cvjetnog trga.

Rušenje zaštićenog kulturnog dobra

I dok je javnost u Zagrebu koliko – toliko shvatila da gradu prijeti potpuna komercijalizacija, nauštrb kvalitete života, riječi Celakoskog zorno ilustrira karlovački slučaj – ondje je, naime, pred bagerima gotovo nestala građevina podignuta 1805. godine, koju je novi vlasnik trebao djelomice sačuvati budući da se radi o zaštićenom kulturnom dobru, no konzervatorsko-restauratorski radovi očito mu se nisu uklapali u financijsku konstrukciju, pa je odlučio jednostavno zbrisati povijest s lica zemlje.