1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tresu se tornjevi Deutsche Banke

Deutsche Bank, najveća njemačka i jedna od najvećih novčarskih institucija Europe, već se duže povlači kroz razne skandale. Ovog tjedna je u sjedištu banke provedena racija zbog sumnje da je banka pomogla u utaji poreza.

Hessen/ Einsatzfahrzeuge der Polizei stehen am Mittwoch (12.12.12) in Frankfurt am Main vor dem Hauptgebaeude der Deutschen Bank. Die Frankfurter Generalstaatsanwaltschaft hat am Mittwoch Raeume der Deutschen Bank in Frankfurt am Main durchsucht. Der Verdacht richte sich dabei aber nicht gegen die Deutsche Bank, sondern gegen ehemalige Mitarbeiter des Unternehmens, sagte ein Unternehmenssprecher auf dapd-Anfrage. Der Grund fuer die Durchsuchungen sind demnach Ermittlungen im Zusammenhang mit Steuerbetrug im Emissionshandel. (zu dapd-Text) Foto: Alex Domanski/dapd.

Razzia Deutsche Bank

Ove srijede (11.12.) se već od jutra pred tornjevima Deutsche Banke odvijao prizor o kakvom su sanjali mnogi protivnici globalizacije. Tamo gdje inače stoje limuzine "nedodirljivih" u poslovnom svijetu, gurale su se policijske "marice", a stotine službenika policije je provodilo raciju u uredima Deutsche Banke.

Protiv Deutsche Banke se zapravo vodi čitav niz postupaka. Kako ta banka djeluje globalno, tako se i istrage vode i u Europi i u Americi. Jer američki istražitelji provjeravaju, u kojoj mjeri je ova njemačka institucija aktivno sudjelovala u preprodaji "trulih" kredita za nekretnine - što znači da je i ona bila u epicentru prijevare koja je potresla čitav financijski svijet.

Prisilna prodaja nekretnine u SAD

Sve se čini da je i Deutsche Banka - barem indirektno - uvelike pridonjela trgovini 'trulim' kreditima

Onda još i LIBOR...

Povrh toga, londonski istražitelji provjeravaju ulogu Deutsche Banke u manipulaciji LIBOR-om (London Interbank Offered Rate), internom kreditnom stopom koje određuju najvažnije banke, ali praktično vrijede za sve. Samo u tim "namještaljkama" gdje izgleda da je predvodila Barclays Banka, svjetskom je gospodarstvu učinjena šteta od oko 17 milijardi dolara.

Ali sve se čini kako se manipuliralo i EURIBOR-om, sličnim mehanizmom među najvažnijim bankama zone eura i već prošle godine je Europska komisija, uz punu podršku Europske središnje banke, najavila istragu. Treba li uopće spomenuti da je i tu Deutsche Banka jedna od najvažnijih novčarskih institucija koja sudjeluje u formiranju EURIBOR-a?

To nipošto nije kraj popisa postupaka u kojima je umiješana najveća njemačka banka. Sjetimo se, ne baš osobito slavnog "brbljanja" tadašnjeg predsjednika banke Breuera koji je primjedbom kojom je u pitanje doveo platežnu sposobnost medijskog carstva koje je stvorio Leo Kirch, ovog medijskog mogula koštalo praktično čitavog njegovog imutka. Sud je ovog tjedna (14.12.) odlučio da banka Kirchovim nasljednicima mora isplatiti odštetu, procjenitelji još moraju odrediti visinu odštete.

Tu je i čitav niz, doduše pojedinačnih slučajeva utaja poreza gdje su mušterije poreznim službenicima svjedočile kako im je Deutsche Banka uvelike pomogla skloniti imutak u porezne "oaze" poput Švicarske ili Lichtensteina.

Leo Kirch i Rolf Breuer

Tadašnji direktor Deusche Banke Rolf Breuer (desno), još uvijek ne shvaća - ili ne želi shvatiti kako su njegove neoprezne riječi Kircha (lijevo) stajale milijarde.

Država je opasan protivnik

Mada niti to nije kraj skandalima u koje je upletena Deutsche Banka, razlog za ovu masovnu posjetu policijskih službenika u tornjeve Deutsche Banke je nešto posve drugo. Opet se radi o utaji poreza, ali na "institucionalnoj" razini. Konačno, kao što se čuje u financijskom svijetu, jedno je pokušati prevariti nekog poslovnog partnera, ali kad želite utajiti porez, "mora vam biti jasno da gazite po nogama protivnika koji raspolaže i tenkovima."

Nisu došli tenkovi, nego više od dvadeset policijskih kombija iz kojih su policajci, naoružani i automatskim oružjem, upadali u urede zaprepaštenih službenika Deutsche Banke. Jer "država" je veoma ljuta: riječ je možda i o oko 850 milijuna poreza gdje je Deutsche Banka - i savjetom i djelom, sudjelovala u utaji. Riječ je o poslu koji se gotovo nametao da se prevari država, makar je bio idealistički zamišljen kao sredstvo za zaštitu klime u svijetu: trgovini "toplim zrakom", točnije emisijom ugljičnog dioksida među tvrtkama u Europi.

Još od 2005. industrijski pogoni i (termo)elektrane trebaju takozvana "prava na emisiju" ugljičnog dioksida i zamišljeno je da tvrtke mogu prodavati svoja "prava" kako bi pokrili investicije za pogon koji bi bio ekološki čišći. Ali i s tim "papirima" vrijede ista pravila kao i kad se Europom prevoze drveni trupci ili perilice za rublje: porez na promet se plaća samo na konačnom odredištu, a zemlja-izvoznica može tražiti povrat poreza. A ako se deklaracijama na pravi način "vrti" kroz Europu, više nitko ne može znati, gdje se na koncu treba i platiti porez.

Industrijska postrojenja

Zamisao trgovine CO2 se čini lijepom, ali kroz 'rupe' se lako provlače stotine milijuna.

Kao stvoreno za prevarante

Ali dok se trupci moraju koturati cestama, a perilice stajati u nekoj trgovini, s pravom na emisiju se trguje samo preko računala, jednim pritiskom na gumb. Već u travnju 2010. je u Deutsche Banci bila provedena racija, jer je iz Londona stigla vijest kako je takva "virtualna" trgovina privukla varalice svih boja. Ali za to je bila potrebna i banka koja će pomoći - i kako je već onda tvrdio viši državni odvjetnik Frankfurta; "bez Deutsche Banke se ta prijevara s emisijom ugljičnog dioksida nikad ne bi mogla provesti."

Dubai

Tko i gdje su nalogodavci? To se zapravo još uvijek ne zna.

Jer tada uhićeni su tvrdili kako su u Londonu dugo tražili neku europsku banku koja bi im pomogla u toj raboti, dok im netko nije savjetovao da se obrate direktno u centralu Deutsche Banke. I uistinu, u Frankfurtu su im svesrdno pomogli i brzo su se našli poslovni partneri iz Njemačke spremi sudjelovati u takvoj "trgovini". Uhićeni su tvrdili kako je posao tek "procvjetao" kad ga je preuzela Deutsche Banka, jer je i banka uz to zarađivala na općem tečaju certifikata za ugljični dioksid.

No i njemačkim istražiteljima je već prije dvije godine bilo jasno kako su im "u mreži ostale samo sitne ribe". Kod svih sedam optuženih je pronađeno 2 milijuna eura - od oko 350 milijuna za koliko se već onda znalo da je bilo utajeno. Ostatak je "potonuo" u tminama financijskih tržišta Londona, Dubaia i tko zna gdje.

Velike ribe u dubinama financijskog tržišta

Štoviše: čule su se i sumnje kako je netko i prije racije 2010. upozorio Deutsche Banku što se sprema. Ovaj put su zato istražitelji "navalili" gotovo punom silom, jer i traže prije svega "glave" ovog posla. A te "glave" se nalaze vrlo visoko: jedna od njih je i ona predsjednika uprave Jürgena Fitschena i direktora sektora financija Stefana Krausea. Fitschen, jedan od trenutna dva "šefa" Deutsche Banke je povrh toga imao nesreću da je u presudnoj, 2009. bio i jedan od potpisnika izvješća podnesenog poreznoj upravi o plaćenom porezu na promet.

Jürgen Fitschen i Anshu Jain

Fitschen možda doista 'ne čuje dobro' kad se sad njega želi optužiti za sve skandale Deutsche Bank

Čuje se kako je on tada bio "jedini dostupan" za - uz Krauseov - drugi potpis nekog, tada još običnog člana uprave za takav dokument. Ali i kako je Deutsche Banka u međuvremenu sama prijavila puni iznos poreza i kako se ova njemačka financijska institucija - i bez kolone "marica" pred vratima - trudi otvoriti novo poglavlje u poslovanju banke.

Ali iako je novo rukovodstvo - Anshu Jain i Jürgen Fitschen, nakon imenovanja najavilo korjenite promjene, niti među dioničarima banke ne vjeruju baš svi u njihove namjere. To se prije svega odnosi na Indijca, Anshu Jaina. Tu je manje bitno njegovo ne-njemačko i čak ne-europsko porijeklo za čelnika najveće njemačke novčarske institucije, koliko činjenica da je on dugo bio na čelu investicijskog odjela Deutsche Banke. Konkretnih dokaza nema, ali je u svakom slučaju u njegovu nadležnost onda spadala i trgovina "trulim" kreditima iz Amerike.

Kad je riječ o Jürgenu Fitschenu, on bi tu mogao biti nešto kao "kolateralna šteta" i može biti i istine u njegovoj reakciji kako ima osjećaj da se prema njemu javnost ponaša nepravedno. Nakon "posjeta" policije i na otvoreno pitanje, hoće li dati otkaz odgovorio je kako "za to ne vidi razloga", ali i da žali što Deutsche Banka "nije u svojoj internoj istrazi otišla još dalje". Doduše, tvrdi kako je policijska okupacija tornjeva Deutsche Banke "pretjerana reakcija" - ali očito i sam kaže kako u tim tornjevima ima još tajni koje trebaju biti otkrivene.

Preporuka uredništva