1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Trendovi na CeBIT-u

Kompjutorska branša iščekuje oporavak gospodarstva i početak većih investicija u kompjutorsku tehniku.

Mobiln telefon s tri tipke. (AP Photo/Christof Stache)

Mobiln telefon s tri tipke. (AP Photo/Christof Stache)

Vec tri godine njemacka poduzeca koja u podrsci svoje proizvodnje, planiranja i poslovnih procesa koriste informacijsku tehnologiju moraju stediti, smanjivati troskove i sto je moguce na duzi rok odgadjati investicije. To se ne moze vjecno raditi - kad-tad stara se informarticka infrastruktura mora zamijeniti novim, brzim i boljim uredjajima. Tome se nada i oko 6400 firmi koje izlazu na ovogodisnjem CeBITu. Oni ocekuju da ce gospodarstvo konacno poceti rasti i povecano ulagati u informacijsku tehnologiju.

Onaj tko mora zamijeniti staru informaticku infrastrukturu, naravno zeli imati najnoviju tehnologiju. Najnoviji trend u Hannoveru se zove mobilna komunikacija broadband tehnologijom. Ona osiguravao nekoliko staza za prijenos podataka, tako da se mogu prenositi razliciti tipovi podataka simultano. Mobilno znaci ce zu pomoc tog racunalskog sustava svaki zaposlenik moci razmjenjivati podatke sa svojom firmom bez obzira gdje se on nalazio. Broadband ne znaci nista drugo doli da ce se podaci moci prenositi sto je moguce brze, tako brzo da je moguce prenositi i glazbu, slike i filmove. Dakle poslovni i zabavni svijet postaju jedno, tako barem izgleda vizija ponudjaca tih proizvoda.

To nije bilo moguce s prve dvije generacije uredjaja za mobilnu telefoniju. Podaci su eterom doslovce kapali brzinom od 9,6 odnosno 115 kilobita u sekundi. Bit je inace najmanja informacijska jedinica u digitalnom svijetu. UMTS, treca generacija mobilne telefonije nudi vec 2,5 megabita u sekundi. U ovoj godini startaju UMTS-mreze u Njemackoj i prakticki svi ponudjaci na CeBITu predstavljaju prve nacine primjene. Razvoj je ipak vec otisao i dalje, objasnjava Josef Brauner, clan uprave Deutsche Telekoma:
"Na CeBITu posjetiteljima postaje jasna jedna stvar: internet prikljucci postaju brzi i vise se ne koriste kablovi. Mi cemo u iducim mjesecima instalirati oko 10000 takozvanih hot-spotova, javno dostupnih internet prikljucaka preko W-Lan tehnologije. Za otprilike 2000 prikljucaka vec smo potpisali ugovore. Ne zelimo da bude ikakve sumnje: Telekom ce W-Lan tehnologiju odvesti na put uspjeha",

tvrdi Brauner. W-Lan, skracenica za "Wirelles Local Area Network", znaci lokalna mrezu na temelju radio-valova, omogucava integriranje prenosnih racunala s odgovarajucim hardwareom u mrezu nekog poduzeca i to bez koristenja bilo kakvih kablova. Naravno potrebna je i tocka preko koje se spaja na internet: to je hot-spot. On se moze naci svugdje, u kaficu, skoli, na kolodvoru, zracnoj luci, a od pocetka travnja i na 400 benzinskih crpki Agip. Svatko tko se bude nalazio na udaljenosti do 50 metara od jednog hot-spota moze racunati na brzinu prijenosa do 54 megabita u sekundi, znaci cak 20 puta brze nego sto to moze preko UMTS-mreze. Konrad Reiss, takodjer clan uprave Deutsche Telekoma, kaze:

"Ako na sajamskom prostoru CeBITa koristite W-Lan tehnologiju koristite ustvari platformu naseg poduzeca T-Systems. Naime, na zahtjev organizatora sajma instalirali smo odgovarajuci sustav koji i odrzavamo. Na W-Lan know how nase firme pouzdaju se i velike telekomunikacijske firme poput O2 i E-plus",

pojasnjava Reiss. Drugim rijecima, bonnski telekomunikacijski div koji je prije nekoliko godina, bas kao i ostali konkurenti, ulozio milijardski iznos u dobivanje licence za UMTS-tehnologiju, zeli zauzeti celnu poziciju kad se radi o W-Lanu. Nova je tehnologija u zamahu: 2002. Postojalo je tek oko javno dostupnih 100 hot-spotova u Njemackoj, prosle godine ich je bilo 1200, a 2009. u cijeloj Europi ce ih biti 35000, procjenjuje savetnicko poduzece Frost & Sullivan. Promet poduzeca ce sa 18 milijuna eura u 2002. Godini narasti na milijardu eura u 2006. godini.

Postoji i jedan mali problem: onaj tko danas surfa na benzinskoj crpki, sutra u gostionici, u kojoj pristup nudi AOL, a prekosutra u hotelu kojem je ponudjac Deutsche Telekom ne zeli dobiti dva, tri i li cak cetiri mjesecna racuna za internet. On zeli samo jedan racuna mjesecno. Ponudjaci usluga se moraju medjusobno dogovoriti i preuzeti rjesenje koje se koriste u podrucju mobilne telefonije: roaming. Telekom i na tom podrucju ima sto za ponuditi:

"Vec danas je nasa platforma za W-Lan roaming najveca u svijetu; ona ima potencijalnih 60 milijuna potrosaca. Nase znanje u procesu izgradnje i odrzavanja sustava W-Lan koristimo ne samo u nacionalnim granicama vec i u cijelom svijetu, i to vrlo uspjesno. Primjerice, Boeing, firma koja pravi zrakoplove sa sustavom "Connexion" uskoro namjerava ponuditi koristenje interneta preko W-Lana svojim putnicima u zrakoplovima",

otkriva Reiss. Ono sto njegovog kolegu u upravi Telekoma osobito cini ponosnim je cinjenica da americki proizvodjac zrakoplova koristi upravo njemacku tehnologiju, tehnologiju Deutsche Telekoma. (Rolf Wenkel)