1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Trebaju li se Nijemci bojati potresa?

Donje Porajnje spada u trusna podrucja, smatra voditelj seizmoloske stanice Bensberg pri sveucilistu u Kölnu Klaus-Günther Hinzen. A Köln je jedini njemacki milijunski grad koji nije siguran od potresa.

default

Potresi uvijek iznova pogadjaju zemlje, gradove i ljude koji u njima zive. Nijemci se osjecaju sigurnima jer su u ovoj zemlji potresi rijetki iako se tu i tamo, upravo na zapadu, zemlja zatrese. Ali katastrofa poput onih u Maroku, Bamu ili 1999. u Turskoj ne treba se bojati, ili mozda ipak da? Na svijetu postoje dvije velike zone potresa. Prva obuhvaca citavo obalno podrucje Pacifika, tzv. vatreni prsten koji se proteze od juzne Amerike, preko citave zapadnamericke obale, Aljaske i Japana pa do Juznog mora i Novog Zelanda. U tom podrucju dogadja se 80 do 85% svih potresa.

Druga velika zona potresa prolazi preko mediteranskog podrucja i Bliskog istoka pa do Himalaje. Tu se dogadja 10 do 12 posto svih potresa u svijetu, objasnjava voditelj seizmoloske stanice u Bensbergu, Klaus-Günther Hinzen.

"Kod ovih dviju zona radi se uglavnom o tektonskim pokretima do kojih dolazi na granici izmedju dvije velike tektonske ploce koje udaraju jedna u drugu, na primjer ogromne pacificke ploce, najvece na kugli zemaljskoj, koja interaktivno djeluje s puno okolnih ploca kao sto su sjeverno- ili juznoamericka ploca. Tamo gdje se dvije ploce sudare, nastane potres."

Dakako da ima i drugih podrucja na zemljinoj kugli na kojima dolazi do tektonskih poremecaja izmedju ploca, tamo gdje se to inace ne bi ocekivalo jer u tim plocama nema napuklina. Ta podrucja se nalaze u srednjoj Europi.

"Postoji jedna zona koja prolazi jugom, prakticki kroz dolinu Rhone, prelazi u dolinu Rajne i tako ulazi u Njemacku, posebno na podrucju Gornjeg i Srednjeg Porajnja u blizini Frankfurta, pa sve do Donjeg Porajnja i Nizozemske."

Europski kontinent je takorekuc uklijesten. Italija i Afrika pritiskaju ga s donje stranje, zbog cega i Alpe izgledaju kao nabrani papir pa u njihovom sjevernozapadnom produzetku nastaju zato ove zone slabijih tektonskih udara.

"Na podrucju donjoporajnjske nizine imamo slucaj da se jedna ploca razvlaci, takav primjer imamo i u Africi, na istoku, no tamo je taj proces u puno naprednijem stadiju nego kod nas. Daljni takav primjer je Crveno more, tamo je taj proces dosao dotle da se ploca vec toliko rastvorila da je u nju prodrlo more".

Seizmoloska stanica kölnskog sveucilista u Bensbergu registrirala je od 1959. u sjevernom Porajnju i susjednim podrucjima preko 2000 potresa. To je, medjutim, premali vremenski period da bi se iz ovih statistika mogli izvuci neki zakljucci o potencijalnoj snazi potresa na ovom podrucju.

No, stete koje nastaju od potresa ne ovise samo o njegovoj jacini. Pored tog takozvanog seizmickog rizika, vaznu ulogu igra i ranjivost podrucja. Prije svega se tu radi o gustoci naseljenosti, kvaliteti gradjevina, putevima energetske opskrbe poput dalekovoda i naftovoda, ali i stupnju industrijalizacije i tlu. Jer za razliku od cvrstih stijena, meki kameni sedimenti zive vlastitim zivotom - nakon sto su protreseni, slazu se iznova, tako da dolazi do potresanja tla koji jos dodatno pojacava potrese. Takvo tlo moze se naci i u Kölnu.

Strucnjaci ne mogu predvidjeti kada ce se dogoditi neki potres i koliko ce on biti jak, ali mogu postaviti prognozu i, shodno tome, poduzeti preventivne mjere.

"Kod prognoze potresa radi se prije svega o pitanju kolika je vjerojatnost da ce neki potres neke snage pogoditi neko mjesto, jer se mora znati na sto se treba pripremiti. A kada su u pitanju potresi, citava preventiva zapravo je provodjenje u praksu onoga sto te prognoze predvidjaju. Tako ja, na primjer, izradim jednu prognozu, a gradjevinski inzenjer je potom koristi u svojim proracunima i gradnji odredjene zgrade," objasnjava seizmolog Hinzen. (Anne Stellpflug)