1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Trebaju li bogataši platiti za spas države?

U slučaju prijetećeg bankrota, države u krizi bi trebale naplatiti jednokratni porez na imovinu bogatih građana, predlaže njemačka središnja banka. I dodaje da to ne bi trebalo vrijediti za Njemačku.

Takav porez bi bio u skladu s načelom odgovornosti za samog sebe prema kojem najprije za obveze države jamče vlastiti porezni obveznici, a tek onda druge zemlje, piše u ovomjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbank.

No koliko god ta ideja zvučala razumljivo i pravedno, ona je ipak povezana s rizicima koje je teško predvidjeti. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi u tom slučaju upravo bogati građani mogli pokušati svoju imovinu pravovremeno skloniti u inozemstvo. Taj "bijeg kapitala" bi pak mogao još više intenzivirati problem zbog kojeg bi jednokratni porez trebao biti uveden – prazne državne blagajne.

I Bundesbank je toga svjestan, pa piše: "Porez na imovinu bi trebao biti razmatran kao mogućnost samo u iznimnim situacijama kakva je prijeteći državni bankrot."

Siromašne države, bogati građani

Ciparska banka

Štediše su sudjelovale u spašavanju ciparskih banki

Slična rasprava je već vođena prošle jeseni. Tada je Međunarodni monetarni fond (MMF) predložio porez na imovinu u iznosu od 10 posto. Teoretski bi jedno takvo davanje moglo znatno smanjiti dug svake zemlje. Na jugu Europe državne blagajne su često prazne, ali su zato pojedini građani vrlo imućni. Tako u Grčkoj postoje mnogi bogati poduzetnici za koje ni u ovim kriznim vremenima nisu uvedena gotovo nikakva nova davanja. I to dok istovremeno druge članice EU-a priskaču u pomoć Ateni milijardskim jamstvima, a strane banke otpisuju grčke dugove.

Drugačije je bilo prošle godine u Cipru. Tamo su članice eurozone svoju pomoć za posrnule ciparske banke uvjetovale djelomičnim razvlašćenjem bogatih štediša. To je politički bilo provedivo, jer mnogi od tih imućnih klijenata banaka nisu bili ciparski državljani, nego primjerice Rusi.

Bundesbank: prisilni porez za Njemačku nije tema

Logo Bundesbank

Bundesbank ima prijedlog za države u krizi

Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) prošle je godine izračunao koliko bi novca državnoj blagajni donio jednokratni porez od 10 posto na privatnu imovinu veću od 250.000 eura. I dobio iznos od 230 milijardi eura!

No za Bundesbank tako nešto za Njemačku ne bi dolazilo u obzir, jer su ovdašnje državne financije stabilne. Središnja njemačka novčarska institucija čak kritički gleda i na mogućnost ponovnog uvođenja poreza na imovinu, koji je u Njemačkoj ubiran sve do 1997. godine. "Takav porez šteti gospodarskom rastu", smatra Bundesbank.

Preporuka uredništva