1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Treća najposjećenija berlinska znamenitost

Kaufhaus des Westens (KaDeWe) u Berlinu nije samo najveći hram konzuma kontinentalne Europe. On je pisao i povijest. Neki tvrde da je Hladni rat odlučen upravo u ovoj robnoj kući.

Kada je židovski trgovac Adolf Jandorf godine 1907. otvorio KaDeWe u mirnoj i pomalo zabačenoj ulici Tauentzienstraße, mnogi su smatrali da je taj poslovni potez osuđen na propast. Ogromna robna kuća u jednoj potpuno stambenoj četvrti? Krajnje nepovoljno. No Adolf Jandorf je na to odgovorio već legendarnom rečenicom: Ja određujem što je dobar položaj. " To znači da je bio tako uvjeren u kvalitetu svoje ponude, da je rekao: svejedno gdje sam, ljudi će dolaziti k meni", objašnjava današnja direktorica KaDeWe-a Petra Fladenhofer.

Fasada KaDeWe-a iz 1907.

Zgrada KaDeWe-a 1907. godine

Tako je i bilo. Tauentzienstraße je danas poznata po svojim prodavaonicama. Jandorf je od samog početka želio biti ekskluzivan. Njegova je ponuda bila namijenjena bogatijim Berlinčanima.

20 godina kasnije KaDeWe je preuzeo jedan drugi židovski trgovac, Hermann Tietz. Tada je u toj robnoj kući otvoren najveći odjel s gurmanskim specijalitetima u cijeloj Europi. Današnja direktorica objašnjava: "Za zlatno doba naše i mnogih drugih njemačkih robnih kuća zaslužni su njemački židovi. Oni su ovdje postavili kamen temeljac za budući uspjeh." Zato su robne kuće Adolfu Hitleru bile trn u oku. Tietzov koncern u kojem je bio i KaDeWe jedva je izbjegao propast.

23. studenoga 1943. na zgradu te robne kuće pao je američki vojni zrakoplov. Unatoč velikim oštećenjima, KaDeWe je nakon završetka Drugog svjetskog rata dokazao svoju želju za preživljavanjem i kao prva njemačka robna kuća oštećena u ratu, ponovo otvorio svoja vrata. Tog 3. srpnja 1950. u KaDeWe je nahrupilo 180.000 ljudi. Uglavnom su tamo došli kupiti mast i kobasice.

Umirovljenici posjećuju Zapadni Berlin

2. studenog 1964. je umirovljenicima iz istočne Njemačke dopušteno da po prvi put nakon izgradnje Zida posjete rodbinu u Zapadnom Berlinu.

Kasnije je KaDeWe postao pojam njemačkog gospodarskog čuda i uspio je nastaviti svoju slavnu tradiciju. No nakon poslijeratne euforije, 1961. dolazi do podjele Berlina. "To je za KaDeWe, isto kao i za Berlin, značilo odcjepljenje od okolice", objašnjava Petra Fladenhofer.

Banane i ananas kao dokaz uspjeha

Na stotine prodavačica koje su živjele u istočnom dijelu Berlina odjednom nisu više mogle dolaziti na posao. Ni velik broj dotadašnjih kupaca iz okolice više nije smjelo do robne kuće. Svejedno, ova se trgovina brzo oporavila jer je velik broj zapadnih Nijemaca, baš kao i turista iz inozemstva u svom obaveznom programu posjeta Berlinu imao i posjet KaDeWe-u. Tijekom godina su i istočni Berlinčani u posebnim prilikama smjeli odlaziti u kapitalistički Zapadni Berlin. "Svaki zapadni Nijemac je svog posjetitelja iz DDR-a vodio u odio KaDeWe-a gdje se prodavala hrana i te je ljude to vrlo impresioniralo", priča Uli Brückner sa Sveučilišta u Stanfordu.

Jer operne kuće, televizijske tornjeve i sveučilišta su imali i s one strane Zida, ali ovakvo bogatstvo i raznovrsnost živežnih namirnica, ni u kom slučaju. U DDR-u se razvila čitava jedna legenda o KaDeWe-u, po kojoj je kapitalizam definitivno bio nešto bolje od socijalizma. "Jer je zapadnonjemački sustav imao sasvim praktične stvari kojih na Istoku nije bilo, na primjer banane, ananas i slične namirnice", kaže Brückner.

Parkirani Trabant

Ispred KaDeWe-a nakon pada Zida 1989.

Tako da se može reći da je Hladni rat odlučen i u odjelu za živežne namirnice KaDeWe-a. Dan nakon pada Zida, 10. studenog 1989. ovu su robnu kuću opkolili Trabanti, automobili iz Istočnog Berlina. Trgovina je zbog navale kupaca tijekom tog dana morala nekoliko puta zatvoriti svoja vrata.

Uslijedile su godine uspona i padova s novim vlasnicima i novim izazovima. Internetska prodaja i specijalizirana tržišta otimali su kupce pa je promet u robnim kućama u Njemačkoj ili padao ili u najboljem slučaju ostajao isti. Došlo je do bankrota i velikih financijskih problema koji su zadesili nekoliko velikih lanaca robnih kuća u Njemačkoj.

KaDeWe se s krizom bori tako što proširuje ponudu luksuznih proizvoda te na 30 posto povećava ukupnu površinu prostora kojeg iznajmljuje u ovoj svojoj 60.000 četvornih metara velikoj trgovini. Tu su smješteni luksuzni butici koji su, zbog navale kineskih kupaca, počeli zapošljavati ljude koji govore kineski. "Uvijek imamo nekog spremnog da pomogne, jer smo iz iskustva naučili da kineski gosti nemaju baš puno vremena", kaže voditeljica prodaje u ovoj robnoj kući Petra Fladenhofer. Ono za što se kineski kupci najbrže odluče na kupnju su luksuzne putne torbe i koferi, igračke kao i skupa žestoka pića, kaže ona.

Činjenica da Berlin postaje sve više međunarodni grad pomaže i razvoju ove robne kuće. Ipak, njemački kupci još uvijek doprinose više od polovici prometa. Što se tiče stranih posjetitelja, KaDeWe je nakon zgrade Reichstaga i Brandenburških vrata treća najposjećenija berlinska "znamenitost".

Preporuka uredništva