1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Trbuhom za kruhom u omraženu zemlju

Njemačka bilježi najveći priliv useljenika u posljednjih 10 godina. Najveći poreast useljevanja zabilježen je upravo iz Grčke, zemlje u kojoj trenutno Njemačka slovi za neprijatelja broj 1.

Grčki inženjeri

Grčki inženjeri

Pigi Mourmouri se zapravo nalazi pred odlaskom u mirovinu. No posljednjih godnu dana ima posla preko glave. Više nego u cijelokupnoj karijeri u savjetovalištu crkvene dobrotovrne udruge Diakonie u berlinskoj četvrti Neuköln. Razlog nenadanom porastu posla: Mourmouri je savjetnica za građane koji dolaze iz Grčke. Posebice za one koji su tek došli u Njemačku i žele se informirati o tomu kako funkcionira njemački socijalni sustav, gdje treba tražiti zaposlenje.

Prije godinu dana u savjetovalište je zalazilo "najviše četvoro" građana tjedno koji su se htjeli informirati na grčkom. U međuvremenu je međutim "broj dramatično porastao i to u obimu koji djeluje uznemirujuće", svjedoči savjetnica.

Iz Grčke i Španjolske najviše useljenika

Useljenika sve više redovi

Useljenika sve više

Ono o čemu su njemački mediji posljednjih mjeseci nagađali ili nagovještali, sada je dobilo potvrdu s najvišeg mjesta u Njemačkoj kad su u pitanju brojke koje se odnose na useljevanje. Kako je sredinom svibnja objavio njemački Državni ured za statistiku u Wiesbadenu, iz Grčke se prošle godine doselilo 24.000 osoba, što je 10.000 više nego 2010. To predstavlja porast od gotovo 90 posto. Razloge za ovakav razvoj ne treba tražiti dugo. Dovoljlno je baciti još jedan pogled na useljeničke statistike da bi se shvatilo kako se na drugom mjestu po broju useljenih stranaca nalazi Španjolska. To je još jedna zemlja koja se trenutno bori s dramatičnom gospodarskom krizom i zastrašujućim stopama nezaposlenosti, koja među mladima prelazi granicu od 45 posto.

No istodobno s pogoršanjem gospodarskog stanja u južnim članicama Europske Unije pojačan je i priliv useljenika iz tzv. novih članica Unije, Poljske, Mađarske, Bugarske i Rumunjske. Za ove zemlje je prošle godine isteklo ograničenje useljevanja u Njemačku što se, u kombinaciji s njemačkim gospodarskim uzletom, odmah odrazilo i na useljeničke statistike.

Traženi stručnjaci

Na prvi pogled to je jedna "win-win" situacija. Njemačkom gospodarstvu je potrebna kvalificirana radna snaga, Grčka i Španjolska se istodobno rješavaju problema s nezaposlenima a mladi koji u domovini nisu imali perspektive odjednom pronalaze zaposlenje i socijalnu sigurnost. A kako se trenutno čini, potreba za useljenicima u Njemačkoj, ne samo zbog bujajućeg gospodarstva nego i zbog demografskih promjena, neće tako skoro posustati.

Više od polovice svih novih useljenika koji traže savjet u berlinskom savjetovalištu su mladi i visokokvalificirani. "To su vrlo često mladi inženjeri, liječnici i drugi akademski obrazovani građani koji u svojoj domovini nisu pronašli zaposlenje", svjedoči Pigi Mourmouris koja ovakvo stanje nije doživjela od svog dolaska u Njemačku krajem 60-tih godina prošlog stoljeća.

"Ozračje dobrodošlice"

Potreba za više integracijskih tečajeva

Potreba za više integracijskih tečajeva

No na useljenike se još uvijek ne gleda s oduševljenjem. Predsjednik Njemačke udruge poslodavaca Dieter Hundt svjestan je da se nešto u društvu treba promijeniti ukoliko se želi utažiti njemačka glad za stručnjacima iz inozemstva. "Mislim da je sada najvažnije stvoriti ozračje dobrodošlice kako bi ljudima koji nam dolaze pokazali da su oni ovdje zaista i poželjni", rekao je Hundt.

Realnost je međutim, kako svjedoči socijalna radnica Mourmouris, potpuno drugačija. Do nedavno su useljenici iz zemalja Europske Unije imali pravo na socijalnu pomoć koja bi im omogćila nesmetano sudjelovanje na jezičnim i integracijskim tečajevima. "To je bila dobra politika jer je to značilo ulaganje u integraciju useljenika", smatra Mourmouris. No posljednjih mjeseci državne službe odbijaju nove zahtjeve useljenika.

Istodobno Njemačka vlada olakšava uvjete za useljavanje stranaca iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj Uniji za koje su uvjeti useljevanja još uvijek stroži nego za žiteljle EU-a. Stranci koji dolaze izvan granica Unije naime moraju biti stručnjaci s akademskom napobrazbom, moraju imati osigurano solidno plaćeno radno mjesto a stalnu boravišnu dozvolu stiču tek nakon tri godine boravka (i plaćanja poreza).

Odlazak u zemlju Angele Merkel

Grčki tisak Njemačka - neprijatelj broj 1

Za grčki tisak je Njemačka neprijatelj broj 1

Bilo da li se radi o useljenicima iz EU-a ili ostaka svijeta, djelatnici u socijalnim ustanovama poput Pigi Mourmouris smatraju da se lanac savjetovališta mora proširiti te da su potrebne mnogo veće investicije u integraciju novih pridošlica. "Pomoć pridošlicama treba biti bolje organizirana. Zasad nema prave koordinacije", želi se Mourmouris. Mnogi se zanimaju za to što ih u Njemačkoj očekuje ali teško dolaze do informacija. U posljednje vrijeme se ni telefon ne prestaje zvoniti. Mnogi još iz Grčke nazivaju i informiraju se o koracima koji su potrebni nakon dolaska u Njemačku. U svojoj domovini oni o tomu nerado pričaju a još manje traže informacije na službenim mjestima.

Istovremeno je u Grčkoj raspoloženje prema Nijemcima vrlo loše. Na izborima bodove sakupljaju oni političari koji pojačavaju neprijateljsku sliku prema Njemačkoj. Mnogi stoga svoj odlzak u "zemlju Angele Merkel" drže u tajnosti. Mourmouris smatra da je zato vrlo važno da oni koji su prisiljleni napustiti domovinu u Njemačkoj naiđu na pozitivan prijem. Jer stručnjaci koji u Njemačkoj ne naiđu na dobrodošlicu će otići dalje a Njemačka će ostati bez toliko potrebnih useljenika.