1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Trapisti u Bosni žele ponovno proizvoditi slavni sir

Samostan Marija Zvijezda u Banja Luci, poznatiji kao Trapistički samostan, po katoličkim redovnicima trapistima koji su ga osnovali, ponovo kreće s proizvodnjom čuvenog sira trapista.

default

Biskup Franjo Komarica (lijevo) prilikom promocije čuvenog sira

Kirche Marija Zvijezda in Banjaluka 2

Samostan Marija Zvijezda, Banja Luka

Pater Tomislav Topić je redovnik u banjalučkom samostanu Marija Zvijezda koji iduće godine slavi 140 godina postojanja. U dobra vremena, na početku 20. stoljeća, bilo je tu više od stotinu redovnika. Danas su tu samo pater Tomislav i još jedan brat, te jedan pridruženi član.

Od ciglane i kamenoloma do tiskare

Nevjerojatno je što je sve nekad postojalo pri ovom samostanu. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, samostan je imao ciglanu, kovačnicu, žitnicu, kamenolom, tiskaru, pivovaru, siranu, mlinove, rasadnike, bolnicu, škole, sirotišta i više od 30 raznih zanatskih djelatnosti. Oko njega i od njega živjelo je više tisuća duša. Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do nacionalizacije i gotovo sve je oduzeto. „Od svega toga nema ništa. Jedino što je vraćeno je stari mlin prošle godine i 15 duluma zemlje oko njega. Ništa više nije vraćeno“, kaže pater Tomislav.

Kirche Marija Zvijezda in Banjaluka 1

Unutrašnjost samostanske crkve

Pater Tomislav i Banjalučka biskupija nadaju se da će, kada se usvoji zakon o restituciji, vratiti barem dio nekadašnjih velikih posjeda. Mnoge firme, koje su nekad pripadale crkvi i samostanu, poput Banjalučke pivovare, danas su u rukama drugih ljudi. S Englezima, novim vlasnicima pivovare u dobrim su odnosima, kaže pater Tomislav. Kada vrate svoja imanja, žele obnoviti proizvodnju, zaposliti ljude i pomagati bližnjima, bez obzira na vjeru i naciju. Od prihoda koje bi ostvarili, financirali bi projekte Caritasa od kojih su mnogi, poput otvaranja škola, radionica i malih firmi za povratnike i izbjeglice, već pokrenuti.

Nezahvalnost Banjalučana

Banjaluci su dali mnogo. Ali Banjaluka im je vratila malo. Trapisti su, na primjer, davne 1899. izgradili malu hidrocentralu, a 1903. godine osvijetlili su Banjaluku. Sada hidrocentrala leži u ruševinama, devastirana i opljačkana nedaleko od samostana. Netko je dobio koncesiju, a da samostan nitko nije ni pitao. Na pitanje kako komentira tu nezahvalnost Banjaluke prema njima koji su joj toliko dali, pater Tomislav blagim osmjehom skromno odgovara: „Istina je da su Trapisti u ovih 140 godina puno učinili za ovaj kraj, za Banjaluku. Zašto je to tako, ja to ne znam, to nije s naše strane, mi smo učinili sve što smo mogli. Samostan je bio puno poznatiji u prijašnjem vremenu“, ističe pater.

Journalisten Trapist Promotion

I novinari su mogli kušati sir

Redovnici i Banjalučka biskupija čekaju. Kažu da ne osjećaju srdžbu zbog toga što su im oduzeli njihovu imovinu. „Ljepše je i blaženije davati nego primati, kako stoji u Svetom pismu. Mi smo zadovoljni da mi možemo dati i ponuditi ljudima. Ali bi nam i to pripomoglo da možemo više davati. Jer mi smo sada stvarno skučeni.“

Trapisti doveli Europu

Trapistički samostan je nakon više desetljeća ponovo pokrenuo proizvodnju čuvenog sira trapista. Pater Tomislav i trojica njegovih kolega koji ga sa njim proizvode, žele da taj brend ponovo zaživi. Banjalučki biskup, Franjo Komarica, kaže da će sir trapist pomoći afirmaciji Banjaluke, jer su, kaže on, trapisti puno uradili za ovaj grad. „Trapisti su prije 140 godina donijeli Evropu u Banjaluku. Nema ni jedne institucije koja bi bila tako zaslužna za opći procvat kao što su to trapisti uradili za Banjaluku i ovu regiju“, navodi biskup Komarica.

Na promociji sira trapista okupilo se mnogo gostiju, pripadnika javnog života grada i novinara, da bi popratili ovu svečanost. Nažalost, na prijemu nije bilo ni jednog predstavnika gradske ni entitetske vlasti.

Pun tanjur trapista

Pun tanjur trapista

Odsutnost gradskih i entitetskih vlasti

Draženko Budimir je direktor zadruge Livač koja proizvodi mlijeko za potrebe proizvodnje sira trapista. „Mi također vršimo od lokalnog stanovništva otkup njihovih proizvoda, tako da smo uz našu zadrugu vezali nekih 30 do 40 domaćinstava koja proizvode za nas poput žitarica, sijena, koji nam i pomažu u periodičnim radovima“, objašnjava on.

Prioritet im je, kaže, zapošljavanje ljudi. U planu je i ekološka električna centrala na bioplin. Pored sira, uskoro kreće i proizvodnja vina. Uz malo sreće i poduzetničkog duha, samostan bi mogao vratiti barem dio stare slave.