1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Traktori s njiva idu na granične prijelaze Hrvatske?!

Hoće li se, ovoga puta na graničnim prijelazima, ponoviti traktorske blokade u Hrvatskoj? Prošli puta su to bili mlijekari, ali ovaj puta bi to mogli biti proizvođači pšenice, ako vlada ne ponudi željeni iznos za otkup.

Prosvjed poljoprivrednika u Belgiji

Hoće li i ceste u Hrvatskoj ubrzo tako izgledati?

Prizor viđen početkom lipnja Vlada Ive Sanadera svakako želi izbjeći, ali seljaci ne odustaju: u pregovoru s državom i otkupljivačima dogovoriti cijenu pšenice od 1,25 kuna, što će im osigurati, kako kažu, bar nulu. U suprotnom odmah nakon žetve s polja traktorima odlaze na granicu kako bi spriječili uvoz žita.

No, malo je vjerojatno da će se nakon tri neuspješna pokušaja ratari ovoga puta nešto riješiti, jer i ono što je uz prosvjede do sada dogovoreno čini se da je na klimavim nogama.

Kada su ulice glavnog grada 10. lipnja seljaci okupirali traktorima, Vlada je relativno brzo pronašla "rješenje" – bar za mljekare. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec uspio je uvjeriti prosvjednike da krenu kućama. Dogovorena otkupna cijena mlijeka treba biti 2,20 kn, što je daleko niže od traženih 3,80, no sve ostalo što je Polančec nabrojao nije zvučalo loše: "Idemo na pregovore o moratoriju na vaše kredite i kod HBOR-a i kod komercijalnih banaka, pokrećemo uz to privremenu mjeru zabrane uvoza mliječnih prerađevina, prije svega sira i dogovoreno je da se poticaji za ratarske kulture isplate do zakonom maksimalno predviđenog iznosa. Kad sve to zbrojite, radi se o velikim davanjima iz državnog proračuna."

Obećanje ludom radovanje

Klasje žita pred kravama

Mlijekari su dobili barem obećanja, sada pregovaraju proizvođači pšenice.

Ali vrlo brzo se pokazalo da stavka po stavka obećanih mjera pada u vodu. Europa pozorno prati što se radi u Hrvatskoj, tako da je po povratku iz Bruxellesa ministar poljoprivrede Božidar Pankretić izjavio: "Nema nikakve zabrane uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, jer da to donese hrvatska Vlada, bilo bi vrlo neozbiljno." Umjesto toga donosi se odluka o zaštitnoj carini na inozemni sir koja će na snazi biti 200 dana. Propisano je da će ona iznositi od 0,55 € po kilogramu za ementaler i edamac do 1,05 € za najjeftiniji sir gaudu.

Priča o pregovorima s bankama o moratoriju koji bi vrijedio samo za stočare u ovome trenutku teško da "drži vodu", jer u kreditima i neplaćenim računima grca gotovo cijela zemlja. A seljačka logika, za koju se često zna reći da je zdrava, glasi i ovako: "Onog momenta kad me prvi put banka zablokira i kad više neću moć', zapalit ću farmu, a stoku rasprodat. Ja znam neki drugi posao radit. A on nek' se pobrine odakle će vratit HBOR-u kredit i jamstvo države koja mi je dala," poručuje resornom ministru Mladen Šolčić, najveći je proizvođač mlijeka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na svojoj farmi na kojoj ima 135 krava godišnje proizvede 1,3 milijun litara mlijeka i tvrdi da s cijenom od 2,20 kuna radi "zabadava".

Međutim, teško da će i tu cijenu netko moći platiti – dogovor sa mljekarima, odmah se izračunalo, težak je milijardu i pol kuna. I dok je šef Vlade Sanader – doduše prije najnovijih vijesti o slabom punjenju javne blagajne i skorom drugom rebalansu proračuna, te drastičnom padu BDP-a – puku poručivao: "Sigurno da će sva resorna ministarstva morati pretresti sve stavke i naći sredstva," Pankretić je znao da Ministarstvo poljoprivrede taj novac nema: "Ni da me okrenete naopačke ni jedna lipa ne može ispasti iz džepa."

U jednome ministar financija Ivan Šuker svakako ima pravo. Kaže da se poljoprivreda može riješiti samo na dva načina: "Jedan je preraspodjela sredstava, a drugi je rebalans proračuna i povećanje deficita."

Žele ostati na nuli

Prazan novčanik

Za ono što im ostane u novčaniku ne isplati se raditi.

Velika mora za tridesetak tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava svakako je cijena pšenice, koja je ove godine zasijana na 200 tisuća hektara – gotovo 20 posto više nego godinu dana ranije. I to usprkos činjenici da u silosima leže rekordne zalihe prošlogodišnjeg uroda: i do 300.000 tona pšenice. Domaće potrebe iznose u prosjeku 580 tisuća, a seljacima se stvorio problem kako plasirati novih 800 tisuća tona koliko se očekuje od žetve koja samo što nije počela. Izračunali su: "Nas u konačnici zanima kuna i 25 lipa da li to sa strane vlade, da li to sa strane otkupljivača, da li to sa strane bilo koga. To nas ne zanima. Mi želimo da se zatvori financijska konstrukcija i da poslujemo sa nulom. Ove godine ne moramo i nećemo ništa zaradit," kaže predsjednik Udruge nezavisnih hrvatskih seljaka Ante Mlinarić. Svoj zahtjev opravdavaju poskupljenjem repromaterijala, prije svega mineralnog gnojiva. Troškovi su, tvrde 40 posto veći nego 2008. kada su pšenicu prodavali za kunu i pol.

Međutim predstavnik otkupljivača seljacima nudi tržnu cijenu na europskim burzama, umanjenu za 30-40 eura po toni. U konačnici, to je cijena od 76 lipa, a za predsjednika Udruge seljaka Slavonije i Baranje Antuna Lasla, taj je prijedlog sramotan. "Pritom zaboravljaju da im seljaci dovezu pšenicu na mjesto, da im ne moraju unaprijed plaćati, već odgađaju plaćanje barem 30 dana nakon otkupa."

Mlinarić računa: "Jer kada uzmemo da bi sada negdje vani, u Francuskoj morali platiti oko 1,15 kn, pa da bi ju trebali dovesti u Hrvatskoj - pri tom platiti troškove prijevoza i carine – tad vidimo da bi ta cijena bila kud i kamo veća, odnosno onolika koliko mi tražimo."

Brašno jeftinije od žita?

Kombajn u žetvi

Za sjedalo kombajna - sa grčem u želucu.

Direktor Žitozajednice Dragutin Barišić opravdava svoj stav: "Evo, danas je cijena brašna izvan Hrvatske niža od prošlogodišnje cijene pšenice." Poznato je da i mlinari ovogodišnju žetvu dočekuju s grčem u želucu, jer mnogi među njima još nisu podmirili dugovanja prema bankama za prošlogodišnji urod. "Ne želim reći da oni nemaju poteškoća u poslovanju, ali mi proizvođači nismo ti koji jedini možemo snositi rizike," komentira Laslo.

"Cijena pšenice od 70 lipa, hajde, nek' bude i kuna, ne pokriva troškove proizvodnje. Mi ćemo se kompletno zadužiti i ostati dužni. Ne znam kako će se platiti mirovinsko, socijalno i porezi na račun proizvodnje" odgovara otkupljivačima Drago Fajfer iz Donjeg Miholjca. Pojedine udruge, poput Hrvatskog seljačkog saveza Željka Mavrovića upozoravaju da je potpuno pogrešan pristup njegovih kolega proizvođača – umjesto da od Vlade traže novac za otkup žita, HSS drži da je rješenje u znatno većim poticajima. Ali u tom slučaju na prilično veliki dio kolača imaju i tvrtke poput Agrokora koje zbog veličine – slikovito se može reći – za doručak mogu pojesti obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Svatko ide sa svojim argumentima, a Polančec sa svojim: "Činjenica je da smo se svi skupa odredili prema tržišnoj cijeni, a ona se određuje na burzi. Postoje dvije burze koje mogu biti referentne – ona u Budimpešti i u Francuskoj. U svakom slučaju mislim da je opredjeljenje za tržnu cijenu u redu, ali isto tako mislim da je ovo specifična godina u kojoj će i otkupljivači morati napraviti određeni iskorak, ali isto tako treba realno očekivati da proizvođači shvate da u vremenima kada postoji ovakva hiperprodukcija, ne može se baš dobiti cijena kakvu su oni očekivali i kakvu traže."

Prosvjed poljoprivrednika u Berlinu.

I u Berlinu se poljoprivrednici bune - kao ovog svibnja.

Sve bi moglo – pasti u vodu

Da su i predstavnici Vlade "na vatri" može se iščitati i iz činjenice da se za današnji sastanak dva puta pomicala satnica, jer uistinu treba biti prilično maštovit da bi se pronašao izlaz iz slijepe ulice u kojoj su se našli svi sudionici pregovora o otkupnoj cijeni pšenice.

Od pregovora udruge seljaka ne odustaju. Tajnik Zajednice seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević podsjeća da je Vlada već pokušala izbjeći ove razgovore, koje je obećala nakon što se dogovorila s mljekarima: "Ne smijemo se sad opustiti, onda oni to sve zaborave, mora se pregovarati bez prestanka dok se ne bude postigao dogovor."

A ako dogovora ne bude? "Tad će doći najvjerojatnije do prosvjeda, ali sada nećemo blokirati ceste, nego granične prijelaze, jer ovog puta nam opasnost prijeti izvana. Ni jedan proizvod koji je poljoprivrednog porijekla neće ući u našu zemlju. Kontrolirat ćemo granične prijelaze, ako to već nije u stanju naša Vlada," kaže Ante Mlinarić. Vladu optužuju za cjelokupno stanje koje je nastalo s viškovima. "Nismo mi krivi što se u Hrvatskoj ne odvija planska sjetva, pa se sije kad se kol'ko čeka stigne i sjeti," kritizira Laslo, a Ivica Miketek, predsjednik Udruge mljekara osječko-baranjske županije dodaje: "Oni su nas prije četiri godine gurnuli u Europsku uniju, uzeli standarde od Europe i za cijenu mlijeka i za cijenu pšenice, a izvana se uvozi škart onih koji nemaju europske standarde, iz Bosne i Srbije."

Postoji još jedan detalj zbog kojeg bi cijelo natezanje doslovce moglo pasti u vodu – nakon suše koja je u Hrvatskoj tijekom proljeća ozbiljno ugrozila usjeve, posljednjih dana kiša doslovce potapa oranice. Rane sorte su u fazi potpune zriobe i pretjerana vlaga može bitno utjecati na njihovu kvalitetu. Osim toga, traktori i kombajni u tako raskvašena polja ne mogu ni ući kako bi se krenulo u žetvu.

Autor: Tatjana Mautner

Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva