1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Tragovi židovskog života u Kölnu

Köln je u vrijeme antike i srednjeg doba bio sjedište jedne od najvećih židovskih zajednica u Europi. Dokazi židovske kulture se upravo iskapaju u okviru nove arheološke zone Köln, te će se kasnije izložiti.

Sinagoga u Kölnu

Sinagoga u Kölnu

Turbulentna povijest židovske zajednice u Kölnu, stara je 2000 godina.U četvrtom stoljeću poslije Krista po prvi put spomenuta, zajednica je tijekom Srednjeg vijeka u ruhu trgovinske metropole Kölna prerasla u najveću židovsku zajednicu u Njemačkoj. Kölnski Židovi ne samo da su financirali izgradnju kelnske katedrale, nego su dizajnirali izraelsku zastavu. Od tragova antike, preko srednjovjekovnih progona Židova do kristalne noći nacionalsocijalista, teška sudbina je ostavila jasne tragove na licu grada. Mnogobrojne grobnice, spomenici i spomen-obilježja reflektiraju promjenjivo držanje građana Kölna prema njihovim židovskim sugrađanima. Ključni dijelovi židovske kulture Kölna se sada skupljaju u arheološkoj zoni u jedan značajan podzemni muzej.

Židovska zajednica u Kölnu, stara je oko 2000 godina

Židovska zajednica u Kölnu, stara je oko 2000 godina

Mikwa, mjesto susreta i planiranja

Onaj tko traži korijene židovskog Kölna, mora ići u srce kölnskog starog grada. Ispred gradske vijećnice ispod cerade u obliku piramide se vidi Mikwa, židovska obredna kupka, čije okno ide 15 metara do razine podzemne vode. Njena povijest u Kölnu se pamti od 8. stoljeća. Članovi zajednice se tu moraju prati nakon svakog kršenja pravila o čistoći.

"Muškarci, pravi vjernici, prije nego diraju toru. Žene nakon menstruacije. I posuđe, prije nego što se napravi košer, mora se oprati u Mikwi", kaže Tal Kaizman iz židovske zajednice. Prije nego uđemo u vlažnu tamnu unutrašnjost, koja je još uvijek u izvornom izdanju, Sven Schütte, direktor arheološke zone Kölna, objašnjava:

"Ovdje, gdje upravo stojim, je predvorje Mikwe. Zamislite, da su dame ovdje morale čekati. Sigurno se nagađalo o mogućim svadbama i razmjenjivao neki lokalni trač. Onda tamo niže imate malu svlačionicu i još nekoliko stuba niže ste morali tri puta cijeli uroniti pod vodu – jedan hladan i taman obred."

I papa Benedikt odao je čast židovskom životu u Kölnu

I papa Benedikt odao je čast židovskom životu u Kölnu

Slaba rasvjeta je dolazila od samo nekoliko svijeća, koje su stajale u udubinama zida. Mikwa je pripadala jednim od najstarijih i najvažnijih naselja Židova na njemačkom tlu. Edikt cara Konstantina iz 321. svjedoči o postojanju velike i bogate židovske zajednice u Kölnu za vrijeme Rimljana. Kölnska sinagoga je najstarija te vrste u Njemačkoj. Nastala je na temeljima građevine kasne Antike krajem 8. stoljeća, i vjerojatno je isto služila kao sinagoga.

Od sinagoge ostali samo kamenčići

1424. su Židovi konačno protjerani iz srednjovjekovnog grada. Sinagoga je opljačkana. Sven Schütte i njegov arheološki tim mukotrpnim iskapanjima skupljaju ostatke svete građevine.

"Ovi kamenčići, koji leže uzduž šatora. To je sve što je od sinagoge ostalo nakon pljačkanja. Ovi kamenčići su ostatak arhitekture. I mi ćemo putem zastora sadržaj sobe precrtati", kaže Schütte.

Krajem 2012., početkom 2013. se očekuje otvaranje podzemnog muzeja, koji će izlagati rekonstruirane ostatke sinagoge zajedno s drugim spomenicima.

No židovska povijest Kölna je i u novije vrijeme ostavila svoje tragove, o čemu svjedoče figure kölnskih građana, židovskog porijekla, koje stoje na fasadi stare gradske vijećnice. Tal Kaizman nabraja: "Karl Marx, Mosche Hess, Jaques Offenbach, Abraham Oppenheimer, i odvjetnik Max Bodenheimer".

Zastava Izraela, nastala je u jednom kelnskom lokalu

Zastava Izraela, nastala je u jednom kölnskom lokalu

U Kölnu je osmišljena i izraelska zastava

Marx, inače porijeklom iz Triera, je pisao za „Rheinische Zeitung“. Offenbach, rođen u gradskoj četvrti Deutz, je skladao opere i bio poznat u Parizu; s juristom Bodenheimerom, prvim predsjednikom Nacionale židovske udruge Njemačke 1897., je usko povezan cionistički pokret i želja za osnivanjem židovske države. U ulici Hohe Strasse je bio jedan lokal u kojem su se kölnski cionisti redovno sastajali, te su tamo Bodenheimer i David Wolfssohn dizajnirali izraelsku zastavu pola stoljeća prije osnivanja države.

Židovi iz Kölna, deportirani su bili i u Theresienstadt

Židovi iz Kölna, deportirani su bili i u Theresienstadt

Spašeno preko 130 djece za vrijeme Drugog svjetskog rata

Židovi i kršćani su dugo vrijeme živjeli zajedno u miru u gradu na Rajni, no vrhunac novijeg progona Židova predstavljaju nacionalsocijalistički pogromi u Kölnu – u luci Deutz se nalazila „podružnica“ koncentracijskog logora Theresienstadt.

U ulici Apernstrasse se u 20-im godinama nalazila do tada prva i jedina židovska gimnazija u rajnskoj oblasti. Danas to mjesto nosi ime židovskog direktora Ericha Klibanskog. Pedagog reformator je mudro predvidio napad nacista, te je tako smislio plan za spas svojih učenika.

"Doslovno je na koljenima molio roditelje dječaka, da ih, kada napune trinaest godina pošalju u Englesku putem namještenog programa razmjene učenika, kako bi tamo ostali. Na tomu je ustrajao i poslije 1938. Čak je i nastavu prilagodio na engleski jezik kako bi djeca dobila pravo studiranju u anglosaksonskim zemljama", kaže Isaksen.

Na ovaj način je spasio život 130-ero djece. Imena djece su utiskana u brončane ploče, koje krase fontanu, na mjestu gdje je nekada stajala židovska gimnazija.

Autor: Daniel Scheschkewitz / mj

Odg. ur.: Željka Telišman

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic