1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tragične posljedice siromaštva i zapostavljenosti Roma u BiH

Priča je potresna a glavna žrtva se još uvijek oporavlja u bolnici. Pravosudni organi u Bosni i Hercegovini u međuvremenu vode istragu koja je iznova bacila svjetlo na položaj romske zajednice u BiH.

default

Sinti Roma

Priča je izišla ne vidjelo dana krajem prošle godine. Majka B.S. prodala je svog sina za 1.000 KM, a potom otišla u Švedsku, gdje je odlučila potražiti bolji život. Ona se bavila prosjačenjem, a djetetov otac je umro. Dvoipolgodišnjeg D.S. je u studenom prošle godine pronađen na ulicama Bijeljine, na rubu promrzlosti, s prelomljenom rukom i s vidljivim posljedicama fizičkog zlostavljanja. Sada je red na pravosuđu i sankcioniranju krivnje za krivična djela trgovina ljudima i nasilja prema djetetu.

Istražitelji su razgovarali s majkom, bližim i daljim rođacima, susjedima. Čekaju se odgovori na pitanja: tko je dijete prodao i zašto, tko ga je pretukao, tko polomio ruku i koristio za prosjačenje? U nadležnosti tužilaštva je da se utvrdi da li je majka prodala svoje dijete, prepustila ga tegobnoj sudbini, a potom otišla u Švedsku?

Sankcionirati krivce i pomoći žrtvi

Vesna Savić, pravnica u bijeljinskom Centru za socijalni rad, kaže da novi Zakon o zaštiti od nasilja unutar obitelji daje nadu da će se krivci adekvatno kazniti. "Svaki oblik fizičkog nasilja više ne predstavlja samo prekršaj, kao što je to ranije bio slučaj, nego predstavlja i krivično djelo koje se dalje procesuira u krivičnom postupku.

Socijalna radnica Vesna Savić

Socijalna radnica Vesna Savić

Također, ono što je naglašeno jest pojačana zaštita djeteta kao moguće žrtve nasilja. Raniji zakon nije predviđao da je dijete u svakom slučaju žrtva nasilja. Nekad se pravila razlika između direktne i indirektne žrtve nasilja, a sada ovaj novi zakon navodi da je dijete u svakom slučaju žrtva, bez obzira da li je bilo direktno izloženo nekoj radnji nasilja ili ne." Savić ističe da je djetetu određen staratelj, te da, također novi, Zakon o socijalnoj zaštiti pruža više mogućnosti za bolju socijalnu pomoć žrtvama nasilja.

Položaj Roma u BiH

Smatra se da u BiH živi oko 60.000 Roma, od čeka u Bijeljini oko 3.500. Usprkos naporima i potpisanim poveljama, položaj ovih građana BiH nije se bitno promijenio. Mahom su nezaposleni, mnogi prikupljaju sekundarne sirovine ili prose, a sve više ih odlazi u inozemstvo.

"Sav romski narod, trenutno u Bosni i Hercegovini, da im nije sekundarnih sirovina, ne znamo što bismo mi mogli uraditi. Mi se snalazimo kako-tako pa nekako preživljavamo," kaže Hamdija Husić, predsjednik Udruge Roma Republike Srpske "Budi mi prijatelj". On je kuću i posjed izgradio zahvaljujući radu u Austriji, ali tvrdi da većina Roma teško živi. Kaže da odnos vlasti prema Romima može i treba biti daleko bolji.

Oni ovdje ne vide budućnost

Slično razmišlja i Dragan Joković, izvršni direktor Udruge građana za promociju obrazovanja Roma "Otaharin" (Jutro), koji se već desetak godina bavi problemima romske populacije. Slučaj prodaje djeteta osuđuje i smatra drastičnim primjerom očaja i bijega u bolji život. On tvrdi da su Romi još uvijek na svim poljima diskriminirani. Nezaposlenost je 99%, a nakon početnih uspjeha na polju obrazovanja, Joković kaže da se stanje i tu pogoršava.

Radnici na deponiji otpada

Život na rubu

"Ljudi gube vjeru u obrazovanje kao jedan od izlaza. Svoja prava pokušavaju ostvariti negdje na Zapadu. Oni se ovdje ne osjećaju udobno, prije svega, ne vide svoju nekakvu dalju, svjetliju budućnost nego je traže tamo. Ako odemo u romsko naselje vidjet ćemo kakvi su uvjeti života, ako dođemo u grad vidjet ćemo koja je tu razina diskriminacije i predrasuda prema Romima. Bez obzira i na siromaštvo i na sve, vidi se da nisu prihvaćeni."