1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Traže se skrbnici bolji od roditelja

Kad se roditelji ne brinu dovoljno za djecu ili ih zlostavljaju, uredi za zaštitu djece ih oduzmu roditeljima. Svakoga dana u Njemačkoj to doživi 88 djece. Naći prikladne skrbnike nije lako, osobito za stranu djecu.

default

Mladić za šankom

Odgojem do ispravnog odnosa prema alkoholu, seksualnosti ...

Hüseyin Sahibas je turskog podrijetla. Njegova supruga Diana je Njemica. Oni su prije pet godina na skrb primili dvoje djece: 12-godišnju Aylin i njezinog 11-godišnjeg brata. Što ih je na to potaklo? „Moja motivacija je bila to što sam i sama bila na skrbništvu. Da nije bilo moje pomajke, tko zna što bi od mene bilo. To dobro iskustvo treba dalje prenijeti“, kaže Diana.

Iako imaju dvoje vlastite djece još dvoje su primili na skrb. A to nije laka zadaća, to zna i Hüseyin: „Za nas je to uvijek iznova izazov, primjerice, reakcije djece tako tumačiti da oni zapravo ne misle ništa loše ili objasniti djeci i primjerom pokazati da ono normalno izgleda drukčije od onoga što su oni doživjeli. To je umijeće.“

54.000 djece oduzeto roditeljima

Dvoje mladih na stubama, on pije

Kako smisleno zabaviti mladež?

Roditelji skrbnici u Njemačkoj ne smiju biti stariji od 65 godina, moraju imati redovita primanja i imati dovoljno mjesta u stanu. Za djecu primljenu na skrb od općinskog ureda za mladež dobivaju novčanu pomoć: za djecu do sedme godine oko 670 eura. Taj iznos se postupno povećava i za osamnaestogodišnjake iznosi oko 820 eura.

Kod roditelja skrbnika trenutno u Njemačkoj živi 54 tisuće djece i mladeži. Oko 10.000 od toga su djeca čiji roditelji potječu iz inozemstva. A stranci u Njemačkoj se vrlo rijetko odlučuju za primanje djece na skrb. Nermina Yumurtaci je socijalna radnica u Kölnu. Ona se već 20 godina brine za obitelji stranog podrijetla. Iz iskustva zna da se muslimanske obitelji često ne usude primiti neko dijete na skrb jer ne poznaju sustav i jer nerado kontaktiraju s gradskim vlastima: „Kao prvo, ne znamo da se možemo ponuditi kao skrbnici za dijete. Mene pitaju, hoću li ja to ispričati policiji? Ima li to nekih posljedica s obzirom na zakon o strancima? Hoće li o tomu biti vođen dosje? Hoće li moje dijete imati kasnije poteškoća pri upisu u više škole jer je bilo ovdje u savjetovalištu?“

Mladić s cigaretom

Pušenje kao krivi dokaz "punoljetnosti"

Ista kultura olakšava (su)život

Većina djece stranog podrijetla koju ured za zaštitu djece oduzme roditeljima zato završava u domovima za djecu. Samo rijetki imaju šansu dobiti roditelje skrbnike.

Iako je potreba velika ni uredi za zaštitu djece se ne trude previše oko pronalaženja roditelja skrbnika među doseljenicima. Iznimka je grad Hamm. Tamo gradske vlasti aktivno traže takve obitelji. Erik Müller zna kako je važno pronaći prikladnu obitelj za skrb o djeci: „Jedna prednost je što tako djeca mogu sačuvati dio svoje kulture. Druga je prednost što i obitelj iz koje potječe dijete to bolje prihvaća.“

Muslimanske djevojke s maramama

Lakše je uklopiti se u istoj kulturi

Ali, obiteljima s migracijskom pozadinom potrebno je objasniti još neke stvari. Primjerice, kod problema unutar obitelji premalo migranata na vrijeme potraži stručnu pomoć nekog savjetovališta. Pomoć potraži samo četvrtina i to često kad je kriza otišla vrlo daleko.

Istraživanja nedovoljno diferencirana

S druge strane nedostaje i diferenciran znanstveni pristup tom problemu, kaže dortmundski stručnjak za odgoj Ahmet Toprak: „U Njemačkoj je to područje zapostavljeno. Mi djecu i mladež promatramo na isti način bez obzira odakle potječu. A to možda dovodi do krivih tumačenja. Pritom se ne radi o tomu koliko su ta djeca ugrožena, nego kako je moguće s tim ljudima bolje komunicirati.“

Toprak je sudjelovao u znanstvenoj studiji o tomu kako poboljšati senzibilnost za zaštitu djece stranog podrijetla. Znanstvenici već dvije godine istražuju situaciju djece u Njemačkoj: koje opasnosti za djecu postoje i kako roditelji mogu bolje koristiti pomoć. Rezultati bi trebali biti objavljeni krajem 2011. godine i pomoći boljoj zaštiti djece stranog podrijetla, u suradnji s roditeljima, kaže Toprak: „To je novi pristup. Da se tomu pristupa s osjetljivošću za kulturu migranata i da se migrantima bolje posreduje određene stvari. Ali, studija je tek na početku. To su tek prvi pokušaji. Mora se pričekati rezultate istraživanja.“

Autor: Özlem Ucucu / Anto Janković

Odg. urednik: Željka Telišman