1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tržište rada od Finske do Portugala

Unutar Europske unije vlada načelo slobodnog kretanja građana i roba. Od ovog pravila posebno profitiraju oni koji traže zaposlenje.

EU

EU

Živjeti u Njemačkoj, raditi u Belgiji, studirati u Italiji. Sloboda kretanja i odabira mjesta stanovanja i rada jedna je od najvećih pogodnosti koje uživaju žitelji Europske unije i jedna od temeljnih ideja na kojima je i nastala ova zajednica država. Sloboda kretanja osim ideoloških sadrži naravno i sasvim konkretne prednosti: na taj način se građanima slabije razvijenih zemalja omogućava zarada u nekoj od zemalja u kojima je gospodarska situacija trenutno povoljnija. "Nuspojava" ovog procesa je i pojačano zbližavanje naroda Europe.

Povlastica koju ne koriste mnogi

Povjerenik za rad László Andor

Povjerenik za rad László Andor

"Sloboda kretanja radne snage je jedan od ključnih elemenata zajedničkog tržišta", kaže povjerenik Europske komisije za rad i socijalnu skrb László Andor. On govori o "win-win" situaciji u kojoj profitiraju gospodarstva kako one slabije razvijene članice Europske unije iz koje radna snaga iseljava tako i one u koju se radno sposobno stanovništvo useljava. U zemlji useljavanja građanin Europske unije na tržištu rada kao i kad su u pitanju socijalne povlastice uživa ista prava kao i domaće stanovništvo. No ovo pravo trenutno unutar Europske unije koristi relativno malen broj njezinih građana tako da se može reći kako u praksi ova temeljna sloboda građana EU-a nije pretjerano zaživjela. "Trenutno se pravo na slobodni odabir mjesta rada i stanovanja koristi relativno rijetko. Manje od pet posto građana Europske unije živi i radi u nekoj drugoj članici EU-a", kaže zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Odbora za rad i socijalna pitanja Nadja Hirsch.

Jezik kao najveća prepreka

Mlada žena plave duge kose

Zastupnica u EP-u Nadja Hirsch

Političarka njemačkih liberala Hirsch isto tako ukazuje i na predrasude i prepreke koje se još uvijek javljaju kad je u pitanju migracija radno sposobnog stanovništva. "Ako o EU-u govorimo kao o zajedničkom gospodarskom prostoru, tada ne možemo govoriti o tomu kako Njemačka ili Danska Grčkoj ili Španjolskoj odvlači kvalificirane radnike. Jer Grčka i Španjolska od tih istih radnika mogu profitirati nakon povratka u domovinu zbog sakupljenog radnog iskustva", kaže Hirsch. Osim toga odljev nezaposlenih olakšava trenutnu situaciju u posrnulim gospodarstvima i daje im vremena da se ponovno osove na noge. Stručnjaci međutim smatraju da je najveća prepreka stvarnom zajedničkom tržištu rada upravo ono čime se Europska unija i ponosi - jezično bogatstvo. Jezične barijere još uvijek ograničavaju radnu migraciju pogotovo u višem sektoru.

Moćna birokracija

Osim jezičnih su tu i birokratske prepreke koje mnoge odvraćaju od velikog životnog koraka. To se posebice odnosi, kako kaže Hirsch, na sektor skrbi za nezaposlene ili mirovinskih sustava gdje još postoji "velika potreba" usklađivanja i koordinacije. Pored ovih prepreka postoje još i, doduše vremenski definirana, ograničenja tržišta rada pojedinih zemalja članica prema "novim" članicama Europske unije. Ta ograničenja su vrijedila za sve nove članice nakon 2004. a očekuju i građane Hrvatske koji se ni nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja neće bez ograničenja moći zapošljavati u svim zemljama Europske unije.

Preporuka uredništva