1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Toplotni udar – kada vrijeme uništava i izaziva bolesti

Ovogodišnji je srpanj u Njemačkoj bio pretopao – imao je mnogo više vrućih dana, dakle s temperaturom većom od 30 stupnjeva Celzija nego 2003., koja je bila na glasu kao najtoplija u povijesti.

Toplotni udar 2006.

Toplotni udar 2006.

Poljoprivrednicima sada vrućina više šteti nego što koristi, a zbog velike suše i visokih temperatura djelomično se računa na manju žetvu. Gotovo sve vrste žitarica i biljaka su osušene, od krumpira i kukuruza pa sve do sunceokreta.
Poljoprivrednik Peter Richter ima 57 godina i doživio je već nekoliko vrlo toplih ljeta, ali ovo ga je ljeto dovelo na rub sloma živaca, posebice kada je vozilom obilazio polja koja su u potpunosti isušila: «Prošle godine smo na ovom području imali četiri žetve, a ove godine tek jednu, zbog kasne zime. Uobičajeno je da imamo oko 200 bala sijena, a ovoga puta smo imali tek pedesetak. I sada se sve osušilo. Nakon toga smo na ovim poljima mislili zasijati uljanu repicu, ali ne možemo orati, jer je zemlje tvrda. Ako uskoro ne padne kiša nećemo više moći koristiti ove površine. Sve je jako kaotično. Pogledajte samo ove suncokrete, tužno, imamo cvjetove, ali...»

"Mislio sam da je pokvaren kombajn"

Sunce koje je suncokretu i dalo ime ovih dana nema milosti. 34 stupnja u hladu. U istočnom dijelu Brandeburga već tjednima nije pala niti kap kiše. Gubitak oko 20.000 eura samo kod suncokreta uračunao je voditelj male poljoprivredne zadruge Gielsdorf. Prvotno je ovo imanje suncokretovo sjemenje s visokim postotkom uljne kiseline namjeravao prodati kemijskoj industriji. «Možemo malo odšetati na polje. Vidite, suncokreti nisu lijepi, potpuno su se osušili. Listovi su uvenuli, nema ništa. Ako se ne dogodi čudo i možda ipak padne kiša, korištenje kombajna bit će skuplje nego uništiti cijelu površinu» priča ovaj poljoprivrednik.
Ono što čak i suncokret unuštava uvelike šteti i ostalim žitaricama te kukuruzu i uljenoj repici. Gubitak već sada iznosi između 20 i 50 posto. Vozač kombajna Bernard Schwarz već tri tjedna od jutra do mraka radi bez prestanka, ali ono što završava u prikolici je jadno: «Sve to je frustrira. Kao vozač kombajna razmišljaš uvijek o tome da nešto nije uredu sa strojem. Čovjek je u napasti da izađe iz kombajna i pogleda gdje je urod nestao, ali na poljima jednostavno gotovo ništa ne raste i to je problem».

Srećom poljoprivrednici imaju alternativu

Na stabljikama se nalaze samo mala zrna. Kod pšenice to iznosi 35 decitona na hektar, dok je u prošloj godini iznos bio više nego dvostruko veći, kaže poslovoditelj Richter. Sve to dovodi ovu zadrugu pred velike dugove: «Imat ćemo problema, ali vjerujem da ćemo na kraju ipak završiti s plus minus nula. Međutim, rezultate s nulom imali smo često u posljednjih nekoliko godina. Sada nam treba nekoliko godina s dobitkom».
Ovogodišnja žetva u Brandenburgu završena je u zadnjem tjednu srpnja. I to je premijera, jer normalno se sa žetvom započinje tek u kolovozu. Peter Richter na svojim izgorjelim poljima još uvijek djeluje vrlo opušteno, a razlog je njegova poljoprivredna zadruga koja ima još nekoliko poslova. Jedan od njih je uzgoj svinja, koji ove godine ostvaruje veliku dobit. Od moguće pomoći od Europske unije koju je brandenburška vlada zatražila od Bruxellesa Richter ne očekuje mnogo: «Često se Bruxellesu upućuje zahtjev za pružanje pomoći, ali isto tako vrlo često taj postupak traje dugo. Naša vlada u Brandenburgu želi biti djelotvornija i brža, ali sve traje dugo, dok Bruxelles na koncu ne dade zeleno svjetlo i vrlo često je to onda prekasno».

Priroda će valjda sve dovesti u red

U Bruxellesu se nalaze zahtjevi nekoliko njemačkih pokrajina. U njima se traži da poljoprivrednici mogu obrađivati površine na kojima je obustavljeno obrađivanje kako bi seljaci mogli te povšine koristiti za proizvodnju stočne hrane. 2006. godina bilježi se treće ekstremno suho i vruće ljeto u Njemačkoj, a najviše je stradao istočni dio Njemačke. Padavine u Brandenburgu nisu dosegle ni 50 posto prošlogodišnjih oborina. Stručnjaci upozoravaju na opasnost pustošenja širokih poljoprivrednih površina.
Sada se poljoprivrednik Richter nada da će priroda ipak na koncu sve dovesti u red. On naglašava kako kao poljoprivrednik se ne smije za svaku stvar pozivati upomoć, jer na taj način postaje se neuvjerljiv. Richter otvara vrata štale u kojoj se nalazi 80 krava sa teladi. Ovih dana kada vladaju velike vrućine, a krave se nalaze u klimatiziranoj štali. Žvaču kukuruz od prošle godine: «Naše krave imaju miješanu hranu u kojoj se nalazi pomiješana stočna hrana kako bi proizvele 23 litre mlijeka dnevno. Temelj hrane je kukuruz, ali ove godine s kukuruzom je vrlo tužno».

Problem će biti ako i nagodinu bude žestoko

Ako kukuruz za iduću godinu propadne, tada se vrlo rano mora pripremiti mješavina stočne hrane. I tu je još jedan problem, novo planirano postrojenje na bioplin trebalo jeza pogon imati kukuruz. Kako god okrenuli stvari. Čini se da sve polako izmiče kontroli, sve je kaotično, ukoliko uskoro ne padne prava kiša, i to ne samo nekoliko kapi.
A da vrijeme ne djeluje samo na poljoprivredne površine već i na ljude, pokazala je i najnovija studija sveučilišta u Bonnu i Kölnu, gdje je dokazano da vrućina, sparan zrak i visoka koncentracija prašine i ozona za mnoge ljude može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Za vrijeme vrućih dana sve su češće poteškoće s krvotokom. Problemi s visokom koncentracijom ozona pojavljuju se prije svega u gradovima i gdje vlada gusti cestovni promet. Opasnost raste ako nema vjetra, jer tada koncentracija smoga i ozona uvelike raste.

  • Datum 01.08.2006
  • Autor Redakcijsko izvješće
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZoY
  • Datum 01.08.2006
  • Autor Redakcijsko izvješće
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZoY