1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Topi se njemački srednji sloj

Društveni srednji sloj je kralježnica države. Do tog je zaključka već došao i grčki filozof Aristotel. U Njemačkoj se taj srednji sloj sve više smanjuje i to izaziva zabrinutost kod mnogih stručnjaka.

Kuća

Kuća, vrt, automobil - pojam srednjeg sloja

58 posto stanovnika Njemačke pripada tzv. srednjem sloju. 1997. godine bilo ih je 65 posto. Te brojke proizlaze iz studije Sveučilišta u Bremenu i Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja, koju je naručila zaklada Bertelsmann. Pojam srednjeg sloja određen je na temelju zarade. Za orjentaciju služi prosječni prihod. Stanovništvo se s obzirom na tu brojku dijeli na dvije skupine: onu s nižim i onu s većim prihodima. Ova znanstvena studija u srednji sloj ubraja one koji imaju na raspolaganju 70 do 150 posto tog prosječnog prihoda. Kod četveročlane obitelji radi se o 2.400 do 5.000 eura mjesečno. 

Srednji sloj - jamac stabilnosti

Osim toga, studija kao daljnje kriterije uzima obrazovanje i zanimanje, objašnjava Olaf Groh-Samberg, profesor sociologije na Sveučilištu u Bremenu i jedan od autora studije. Njegov zaključak: "Raspodjela prihoda u Njemačkoj se sve više polarizira i sve su manje mogućnosti prelaska iz nižeg u srednji sloj." Za profesora Groh-Samberga taj je razvoj zabrinjavajući. On pri tome podsjeća da je srednji sloj u Njemačkoj u samo pet godina smanjen za čak 7 posto. No njegov kolega sociolog Stefan Hradil to ne smatra tako dramatičnim: "Dijelovi srednjeg sloja imaju odlične šanse za društveni uspon. Dakle, ako je srednji sloj smanjen, onda to nije automatski loša vijest."

Čovjek kopa po smeću

Slabe šanse za društveni uspon

Već je grčki filozof Aristotel rekao da se široki i stabilni srednji sloj pozitivno odražava na razvoj društva. Srednji sloj uglavnom sluša glas razuma, ne iskorištava siromašne i ne zavidi bogatima na njihovom blagostanju, obrazložio je grčki filozof.

To mišljenje dijeli i profesor Hradil: "Kada veći dio srednjeg sloja zapadne u poteškoće, dolazi do političke destabilizacije. Tada ti ugroženi dijelovi srednjeg sloja naginju relativno radikalnim izjašnjavanjima na izborima." Kao primjer je naveo nastanak nacionalsocijalizma u Njemačkoj, koji je prema njegovom mišljenju posljedica slabljenja srednjeg sloja u gospodarskoj krizi 20-ih godina prošlog stoljeća.

Red je na političarima

Bez obzira na negativni trend, u Njemačkoj se još uvijek više od polovice stanovnika ubraja u srednji sloj. To je u usporedbi s drugim zemljama dobar rezultat. U državama koje imaju slabiji srednji sloj češće se javljaju određeni problemi. Profesor Hradil ističe: "Što su veće socijalne razlike, to je više problema s kriminalom i drugim negativnim pojavama."

Stefan Hradil

Hradil: "Socijalne razlike kao uzrok kriminala"

Zbog sve većeg broja onih koji raspolažu s nižim primanjima i koji imaju slabe šanse za uspon u srednji sloj, Olaf Groh-Samberg smatra da bi njemačka vlada što prije trebala poduzeti ozbiljnije mjere kojima bi omogućila taj uspon. On istodobno traži i uvođenje mjera kojima bi se spriječilo sve osjetnije smanjivanje solidarnosti kod bogatog sloja građana. Jer, kako je već davnih dana utvrdio i Aristotel, važno je pronaći pravu sredinu između dva ekstrema. 

Preporuka uredništva