1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Top 20 - najbogatiji nogometni klubovi svijeta

Nogomet odavno nije samo igra. Nogomet je, osobito u Europi, sve više veliki business. Sportski uspjesi top-klubova ne vrijede puno ukoliko ih ne prate stotine milijuna eura prometa godišnje. I obratno.

Nogometni klubovi, osobito oni iz EU, plivaju u novcu

Nogometni klubovi, osobito oni iz EU, plivaju u novcu

Po procjenama revizora i konzultanata firme Deloitte, ukupni promet 20 najbogatijih nogometnih klubova svijeta ove će godine dosegnuti granicu od 3 milijarde eura. U protekloj sezoni 2003/2004 čelo ljestvice takozvane «Football Money League» zauzeo je Manchester United sa 259 milijuna eura priohoda. ManU već osam godina zaredom ne silazi s vodeće pozicije te prestižne liste. Real Madrid, drugi na listi, je u prošloj sezoni zabilježio 236 milijuna eura prometa i uspio se dobrano približiti engleskom klubu. Kako se u Madridu očekuje prihodi tog kluba će rasti i dalje, osobito na području prodaje suvenira i proizvoda sa zaštitnim znakom Reala.

Na trećem mjestu je AC Milan sa 222,3 milijuna eura zabilježenog prometa. Listu pet velikih zaokružuju Chelsea iz Londona na četvrtom i Juventus iz Torina na petom mjestu. Njemački prvak Bayern iz Münchena je u prošloj sezoni zabilježio rast prometa na 166,3 milijuna eura, ali je svejedno u europskoj usporedbi zabilježio pad.

Poslovi cvjetaju

«Europski top-klubovi ostvaruju promet kao nikada do sada», kaže Lutz Meyer, jedan od čelnih ljudi Deloitta. Najvažniju stavku u bilanci većine klubova i dalje predstavljaju prihodi iz prodaje medijskih prava. Među dvadeset vodećih klubova osobito talijanski, španjolski i engleski predstavnici profitiraju od sve većih cijena koje se na tržištu plaćaju za kupovinu prava na prijenose utakmica. U nove dimenzije će vrlo brzo stupiti i francuski prvoligaši: za trogodišnji ugovor s uduženjem francuske lige TV-postaja Canal Plus će platiti preko 1,8 milijardi eura.

«U usporedbi s drugim zemljama kod nas se za TV-prava plaćaju relativno mali iznosi i to je razlog sve slabije konkurentnosti njemačkih klubova u međunarodnom natjecanju. Klubovima se ipak srednjeročno nude dobre šanse poslovanja preko jačeg sponzoriranja, većih prihoda od korištenja novih stadiona i ačelno restriktivne financijske politike», tvrdi Stefan Ludwig, prokurist iz odjela za sportski business firme Deloitte.

Na međunarodnoj top-20-listi nalaze se isključivo europski klubovi: čak osam engleskih, pet talijanskih, dva španjolska, škotska i njemačka i jedan francuski. Najveći napredak u odnosu na proteklu sezonu ostvario je Chelsea iz Londona i Barcelona, skočivši sa 10. na 4. odnosno s 13. na 7. mjesto. Najveće padove u aktualnom rankingu su napravili njemački predstavnici: Bayern je pao s 5. na 9., Schalke s 14. na 17. i Borrusija iz Dortmunda, koja nakon prošlogodišnjeg 12. mjesta ove godine uopće nije uspjela zauzeti jedno od prvih 20 mjesta.

Borussija kao opomena

Upravo je Borussija primjer kako jedan klub u vrlo kratkom roku može prevaliti put od bogataša do siromaha. Nakon osvajanja Champions League u drugoj polovici devedesetih vodstvo kluba je, vođeno sve većim prometom i željom za što većim profitom, ulagalo sve više novca u skupe nogometaše i dogradnju stadiona. Taj recept funkcionira sve dok je prisutan sportski uspjeh. Nakon zadnjeg, osvajanja njemačkog prvenstva prije tri godine, Borrusija je na sportskom planu doživljavala neuspjeh za neuspjehom. Koliko je gorka pilula neuspjeh u kvalifikacijama za Champions League, kako na sportskom, tako i poslovnom planu velikih europskih klubova potvrđuju i izjave tadašnjeg managera kluba Michaela Meiera:

«Visina naših prihoda u ovoj sezoni će ovisiti koliko ćemo daleko dogurati u UEFA-kupu. Oni će vrlo vjerojatno biti manji nego što bi to bio slučaj da smo izborili pravo natjecanja u Champions League»,

kazao je tada Maier, ustvrdivši da je pitanje u kojoj će mjeri prihodi iz Kupa UEFA uspjeti kompenzirati nastup u elitnom društvu euro-klubova. I igrači znaju da je nenastupanje u Champions League loš predzak budućnosti kluba. Sebastian Kehl, branič kluba je nakon neuspjeha prije dvije godine rekao:

«Razočaranje je ogromno. To je bila vrlo, vrlo važna utakmica ne samo za momčad već i za klub. Ja ne znam kako će stvari sada ići dalje»,

priznao je Kehl. Njegove brige su bile utemeljene. Borrusija je upala u poslovnu krizu, morala je se zadužiti i sve do prije par mjeseci je bilo upitno hoće li klub uopće preživjeti.

«Nedostatan sportski uspjeh njemačkih klubova u UEFA-inim natjecanjima u sezoni 2003./2004. doveli su do pada prometa kojeg nije bilo moguće kompenzirati preko nacionalnih prvenstava», tvrdi Ludwig iz revizorske kuće Deloitte. Samo pravo natjecanja u Champions League praktički predstavlja rast prometa od 10 do 20 posto godišnje.

Tržišta budućnosti

Dok europski klubovi učvršćuju svoju gospodarsku dominantnost, najbolji se angažiraju i na novim, vaneuropskim tržištima. Međunarodno tržište je sve važnije za klubove poput Manchstera ili Reala. Javna je tajna da je Real upravo od Manchestera otkupio Davida Beckhama kako bi uz pomoć njegove planetarne popularnosti zabilježio veće prihode od, primjerice prodaje suvenira. Ta strategija se, kako pokazuje prošlogodišnji ranking, već isplaćuje. Kreativnost management klubova dokazuje i širinom palete proizvoda koje plasira potrošačima: ako navijate za Manchester, velika je vjerojatnost da ćete uz klasične proizvode poput godišnje kartu koja košta nekoliko stotina funti kupiti i šal, majicu, ali i novitete kao što su automobilsko osiguranje, let u helikopteru iznad stadiona, organizirano klupsko putovanje i tako dalje. Osobito su zanimljiva, a to je shvatio i Bayern iz Münchena, tržišta u Aziji. Tržišta budućnosti.