1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Tko zarađuje na Berlinskom zidu?

I 25 godina nakon pada Berlinskog zida još uvijek cvjeta trgovina ostacima Zida. Oni su postali simbol velike želje građana DDR-a za slobodom. Pitanje je samo jesu li (svi) autentični…

"Komadić povijesti za dodirnuti“, kaže Sarah i pokazuje na šarene komade Zida koji su izloženi u jednom dućanu suvenira u centru Berlina. Šveđanka Sarah šeta s majkom čuvenom berlinskom ulicom Unter den Linden i kaže kako je „cool“ ponijeti kući i jedan komadić Berlinskog zida.

A oni su zapakirani u plastiku, cijene variraju između 6,99 i 23,99 eura. Nijedan od njih nije ravan, nepravilno su izrezuckani, kako da su tek sad „otkinuti“ sa Zida.

Za svaki džep…

Komadići Zida se dobro prodaju. Oni su dobar posao za berlinske suvenirnice. Nakon magneta za hladnjake su drugi najprodavaniji artikl, kaže prodavač: „Najmanje svaka peta osoba kupi nešto u vezi Zida.“ To potvrđuje i Wieland Giebel. Šef Berlin Storyja, jedne knjižare s online dućanom, prodaje sve što ima veze s Berlinom. U njegova četiri berlinska shopa, te na online dućanu s komadićima Zida godišnje ostvari nekoliko stotina tisuća eura prometa, kaže za DW. Već godinama je potražnja konstantna.

Pogledajte video 09:52

"Zazidani" - kako je Berlinski zid podijelio Njemačku

Posebno se veseli osjetnom porastu prodaje oko obljetnice pada Zida 9. studenog. Giebel za sebe kaže da je „najveći maloprodajni trgovac ostacima Zida u svijetu“. Osim malih komadića, on trguje i kompletnim segmentnima Zida. Na web-stranici ih se nudi za svote između 7.000 i 12.000 eura. Kupuju ih prvenstveno tvrtke i velike institucije. Najveći dio posla ipak čini prodaja komadića Zida.

Prodan kilometar Zida

Istraživanja Savezne zaklade koja istražuje diktaturu DDR-a pokazala su da je od pada Zida prodano više od 360 kompletnih segmenata. „To je otprilike jedan kilometar Zida“, kaže stručnjakinja te Zaklade, Anna Kaminsky. Teoretski bi na raspolaganju trebalo biti još 154 kilometra Zida. No, mnogi su segmenti nakon odluke vlasti DDR-a od 29. 12. 1989. zdrobljeni i iskorišteni kao građevinski materijal. Neki su završili u smeću.

Po navodima Zaklade ukupno je 241 dio Berlinskog zida izložen na 146 lokacija diljem svijeta, od toga 57 samo u SAD-u. Prava je senzacija bila jedna prodaja u ljeto 1990. Pet sovjetskih umjetnika bojali su 100 malih betonskih ploča za koje su od jednog kolekcionara iz SAD-a dobili nekoliko stotina tisuća dolara.

Umjetnost i grafiti

Često se radi i o reprezentativnim poklonima, na primjer segment Zida u vrtu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Nedavno je pet segmenata otišlo u smjeru Južne Koreje, kaže za DW Elmar Prost, šef berlinske firme Klösters koja proizvodi građevinski materijal. Klösters je prije nekoliko godina kupio 164 segmenta Zida i za simboličnu naknadu ih stavio na raspolaganje umjetnicima i amaterskim slikarima. Takoreći kao kameno platno. Tako je nastala serija o nobelovcima koje je naslikao španjolski umjetnik Victor Landeta. On upravo traži kupce za tu seriju. Prost smatra da bi on bio presretan kad bi za svaku sliku mogao dobiti 12.000, koliko dobiju profesionalci iz Berlin Storyja.

Segmenti Zida su teški 2.800 kilograma, visoki su 3,60 metara, nije lako s njima baratati i treba dovoljno mjesta da bi ih se negdje postavilo. „Zato posao s njima i nije bio jako uspješan“, priča Anna Kaminsky i podsjeća na to da je zadnja vlada DDR-a gajila iracionalne nade da će sa svakim segmentom Zida zaraditi 100.000 DM. „Stvarno tržište je ono što kupuju turisti, od 3,95 eura do 100 eura. I tu se skupi solidna svota.“ Trgovci Zidom nisu nigdje registrirani, tako da nema ni pouzdanih brojki koliki se promet na taj način ostvari.

Stvar povjerenja

Victor Landeta, portret Willyja Brandta

Victor Landeta: portret Willyja Brandta

Kako vrijeme prolazi, sve je akutnije pitanje autentičnosti komadića Zida. „Kupovina dijelova Zida je na koncu konca stvar povjerenja“, kaže berlinski stručnjak za Zid, Ronny Heidenreich. Više nije moguće pouzdano otkriti jesu li komadići veliki poput ljudskog prsta doista „pravi“ ili ne. To je poput trgovine relikvijama, u prvom planu je vjera. Tako to vidi i Gerhard Sälter iz mjesta sjećanja Berlinski zid. Posebno je nepovjerljiv prema obojanim dijelovima Zida, šareni se jednostavno prodaju bolje od sivih: “Pretpostavljam da je većina komada Zida koje kupuju turisti, naknadno obojano.”

"Ne morate kupiti"

Wilbert Giebel iz Berlin Storyja opušteno reagira na sumnje u autentičnost: „Ja osobno još nikada nisam čuo da je prodan lažni komad“, kaže on. I dodaje: „Pa nitko ne mora kupovati.“

Ali ljudi kupuju i kupuju. Pogotovo u SAD-u vlada velika potražnja, “zato što je Zid simbol želje Nijemaca za slobodom”, kaže Giebel. "Drago mi je zbog toga, jer to Berlin čini Berlinom. Ovdje je želja za slobodom još uvijek prisutna, više nego u nekom mjestu u njemačkoj provinciji.“

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic