1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tko u Hrvatskoj uopće želi izbore?

Raspoloženje u Hrvatskoj je takvo da su ljudi zgađeni i ne žele se uopće izjašnjavati u telefonskim anketama hoće li izaći na izbore i ako hoće, za koga će glasovati. Ni vladajući ni oporba ne mogu time biti zadovoljni.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor u Bruxellesu

Jadranka Kosor

Kao mantra u Hrvatskoj se ponavlja – treba ići na izbore, Vlado odlazi, ... Istodobno je, prema najnovijim anketama javnog mnijenja, gotovo 60 posto građana neodlučno, odnosno ne znaju za koga će glasovati ili ne znaju hoće li uopće izaći na izbore. Odakle tako naizgled kontradiktorna stajališta?

Prosvjedi protiv vlade u Zagrebu

Prosvjedi protiv vlade u Zagrebu

Na petnaestak prosvjeda, održavanih u Zagrebu ali i diljem Hrvatske, tražio se odlazak Vlade i raspisivanje izbora. S obzirom da prema svim anketama lijeva koalicija, predvođena SDP-om, uvjerljivo vodi pred koalicijom HDZ-a, HSS-a i zastupnika nacionalnih manjina, onda su ti pozivi zapravo iskazivanje želje za promjenom vlasti. No, u tu se sliku ne uklapa taj veliki postotak građana koji su nezainteresirani za izbore ili se još uvijek ne mogu odlučiti kome bi dali glas. Za sociologinju Suzanu Kunac, koja je s politologom Draženom Lalićem sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti analizirala opredijeljena građa na dvoje posljednjih parlamentarnih izbora, takva stajališta nisu čudna. Jer, kako je kazala, „građani smatraju da su stranke ispražnjene od politike“, odnosno javni istupi političke elite ne korespondiraju s onime što je građanima važno, a što su oni iskazali ili na prosvjedima ili u anketama, kada ih se pita o tome što su za njih najveći problemi današnje Hrvatske. I u tom raskoraku Kunac prepoznaje razloge zašto se tako puno građana na određeni način distancira od politike. Barem zasad, jer činjenica je da je u Hrvatskoj dosadašnji odaziv građana na parlamentarne izbore bio od 65 pa do gotovo 80 posto.

Građani jedno, političari drugo

Kunac također upozorava na nezadovoljstvo građana što od političkih elita ne čuju prijedloge za rješenje sadašnjih gospodarskih i društvenih problema, već samo kritiku Vladinih poteza. Čelnici npr. Hrvatske narodne stranke izračunali su da svakim danom ostanka aktualne koalicijske Vlade na vlasti bez posla ostaje 267 ljudi, 33 nove tvrtke padaju u blokadu, za 24 milijuna kuna povećava se nelikvidnost a za 53 milijuna kuna raste unutarnji i vanjski dug. Sve je to lijepo pobrojano, ali što je s prijedlozima da se to riješi, pita se Kunac kao i mnogi drugi hrvatski građani.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović

Vođa oporbe Zoran Milanović

Iz tzv. kukuriku koalicije najavljuju kako će do ljeta pripremiti program koji jamči da će gospodarstvo, kada oni dođu na vlast, rasti po stopi od pet posto godišnje, dok HDZ-ova koalicija uzvraća kako je riječ o lijepim predizbornim obećanjima, ali bez utemeljenja. Ekonomist Željko Lovrinčević smatra kako su obje koalicije više pod utjecajem i dojmom krupnog kapitala nego što se vode interesima građana, osobito socijalno najugroženijih. Zbog toga on obje koalicije poziva da prionu na reforme i da se pritom ne vode anketama, odnosno populizmom, nego nužnim rezovima kako bi se pokrenulo gospodarstvo.

I politolog Nenad Zakošek ističe kako je trenutačno raspoloženje u društvu takvo da su ljudi zgađeni i naprosto se ne žele uopće izjašnjavati u telefonskim anketama hoće li izaći na izbore i ako hoće, za koga se glasati. I Jadranka Kosor i Zoran Milanović po mišljenju Zakošeka nemaju razloga za zadovoljstvo jer ih građani jednako smatraju lošim rješenjem za premijersko mjesto. Bili neodlučni birači ili izborni apstinenti, građani traže da se njihovi politički predstavnici počnu baviti stvarnim a ne izmišljenim problemima, poput onoga hoće li se ili neće premijerka pojaviti pred zastupnicima i pojasniti izjavu svoga glasnogovornika kako iza prosvjeda financijski stoji oporba. Nakon 70 dana izbjegavanja dolaska u Sabor, Kosor se proteklog tjedna ondje pojavila, rekla što je imala za reći na temu prosvjeda, no svi drugi problemi što se u tom razdoblju izdogađali u zemlji, pa i najveća nezaposlenost u zadnjih sedam godina, najveća zaduženost zemlje od njenoga stvaranja itd, ostali su neriješeni. Čak štoviše, povećavaju se svakim danom.

Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda

Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda

Barem EU

Zahtjevi za izborima, dakle, ostaju ali odgovora na pitanje što nakon toga – nema! Osim puno lijepih želja, pa i onih da bi Hrvatska napokon mogla zaključiti pregovore s Europskom unijom. A zaključenjem barem toga posla, Hrvatska može računati na tri i pol milijardi eura za raznorazne projekte, što bi mogli biti injekcija za posustalo gospodarstvo i nisku zaposlenost. No, budu li se pojačavali zahtjevi za izborima, a njih ne bude, to će dovesti do jačanja političke napetosti, što bi pak moglo biti percipirano kao politička nestabilnost. Takvo što moglo bi, pak, dovesti do pada kreditnog rejtinga Hrvatske i još težeg gospodarskog stanja.

„Što kasnije završe pregovori, Hrvatska će kasnije imati priliku dobiti novac koji joj treba za oporavak gospodarstva.“, poručio je potpredsjednik Europske investicijske banke Matthias Kollatz Ahnen. Obećao je potporu te banke u pripremi projekata za financiranje novcem iz fondova, napose u projekte na području energetike, transporta te maloga i srednjeg poduzetništva. Takve bi, konkretne projekte, građani voljeli čuti i od hrvatskih političkih elita, a onda bi možda bila manja nezainteresiranost birača za izbore.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva