1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tko sve profitira od poljoprivrednih subvencija Europske unije?

Iz godine u godinu Europska unija iz svog budžeta podijeli oko 55 milijardi eura subvencija poljoprivrednicima i pomoći za razvoj siromašnih regija diljem Starog kontinenta. To je polovica proračuna EU!

Muškarac i žena slažu maslac u obliku brda

Tko je kriv za brda maslaca u Europskoj uniji?

Za što se sav taj silni novac troši? Subvencije su ranije bile vezane uz količinu proizvedene robe. Posljedica takve politike bila su "jezera mlijeka" i "brda maslaca", seljaci su proizvodili toliko puno hrane da tu količinu tržište jednostavno nije moglo "progutati".

U sjećanju Europljana i danas su žive slike seljačkih prosvjeda na kojima se prolijevalo tisuće litara mlijeka - hrana koja je bila proizvedena uz pomoć subvencija Europske unije. Takve slike su uništile reputaciju sustava subvencija.

Uređaj za muženje krava

Sustav subvencija Europske unije poticao je prekomjernu proizvodnju hrane

2003. godine subvencije su konačno "odvojene" od količine proizvedene robe. Sada se subvencije isplaćuju na temelju obradive površine, to je otprilike 300 eura po hektaru na zapadu Europske unije. Taj se novac seljacima isplaćuje bez obzira da li oni na toj površini uzgajaju neku kulturu ili ne.

Novi "ključ" za podjelu subvencija doveo je do toga da danas subvencije iz fonda za hranu Europske unije "teku" i u blagajne golf klubova.

Novi ključ - nepravedan?

Današnji sustav subvencija na meti je brojnih kritičara. Zbog ključa po kojem je površina zemlje temelj za izračunavanje financijske pomoći najveći profiteri su naravno - najveća imanja. A taj ključ potiče industrijalizaciju poljoprivrede. Novac se dijeli i za projekte zaštite okoliša. Velika većina raspoloživih financijskih sredstava ipak odlazi u blagajnu poljoprivrednika. EU subvencionira i izvoz hrane na tržišta izvan Unije. Samo uz pomoć subvencija EU-a mnogi takvi proizvodi cijenom uopće mogu biti konkurentni na svjetskom tržištu. Zbog takve politike Bruxellesa ispaštaju seljaci iz siromašnijih zemalja, zemalja koje ne mogu subvencionirati domaću poljoprivrednu proizvodnju.

Igralište golfa

Subvencije danas primaju i igrališta golfa

Dodatni problem postojećeg sustava subvencija je i činjenica da seljaci u "novim" zemljama članicama na istoku Europe dobivaju i za trećinu manje subvencija po hektaru od svojih kolega na zapadu Unije. Ta bi se razlika jednoga dana trebala smanjiti - za očekivati je da da će biti "srezane" subvencije poljoprivrednicima za zapada i tako usklađene s onima koje se isplaćuju na istoku.

Raste pritisak na Bruxelles?

Sve je jači pritisak na Bruxelles da se u potpunosti ukinu subvencije. Velika Britanija i skandinavske zemlje žele više konkurencije na poljoprivrednom tržištu - a time bi se uštedjelo jako puno novca koji bi se onda mogao iskoristiti za neke druge projekte. Na primjer za obrazovanje.

Zemlje koje trenutno najviše profitiraju od sustava agrarnih subvencija u Europskoj uniji su Francuska, Njemačka i Španjolska. A upravo te zemlje se i najviše zalažu za očuvanje statusa quo, odnosno za sitnije korekcije postojećeg sustava.

Autor: Christoph Hasselbach, Bruxelles / sma

Odg. ur.: A, Šubić

Preporuka uredništva