1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tko se u Federaciji boji federalizma?

Prijedlog rezolucije EP-a kojom se od BiH traži poštivanje „načela federalizma“ uznemirio je SDA. U rezoluciji se uz to osuđuje referendum u RS-u, kao i pokušaji RS-a da uspostavi paralelne veze s europskim tijelima.

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio je u utorak (31.1.) prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine u kojem se zahtijevaju promjene nužne za stvaranje funkcionalne države „uz poštivanje načela federalizma". Zahtijeva se i decentralizacija te „puna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana". U prijedlogu rezolucije o kojoj bi se Europski parlament trebao izjasniti u veljači ili ožujku 2017. godine, izražava se žaljenje što su zajednički reformski napori često ometani etničkim i političkim podjelama, koje za uzrok imaju „duboko ukorijenjene dezintegrativne tendencije koje otežavaju normalni demokratski razvoj".

Izvorni prijedlog rezolucije sastavio je izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, rumunjski demokršćanin Cristian Dan Preda, koji je prethodnih dana boravio u Sarajevu gdje je razgovarao s najvišim dužnosnicima ove zemlje. On je s predstavnicima najznačajnijih političkih skupina u Europskom parlamentu dogovorio kompromisne amandmane koji uključuju i nekoliko hrvatskih prijedloga koji se, između ostalog, odnose na načela federalizma i „legitimne zastupljenosti konstitutivnih naroda". Pojedini zastupnici iz klubova Zelenih i Socijalista usprotivili su se uvrštavanju načela federalizma i spominjanju konstitutivnih naroda, ističući da bi trebalo više naglasiti građanske, a manje etničke elemente koji „vode u daljnje podjele".

Hrvatski zanos i bošnjački oprez

U prijedlogu rezolucije se ističe da BiH neće biti uspješan kandidat za članstvo u Europskoj uniji (EU) dok se ne uspostave odgovarajući institucionalni uvjeti. Rezolucijom se potiče i reforma izbornog zakona što je, po mišljenju zastupnice Europskog parlamenta Željane Zovko, jedno od najznačajnijih pitanja u BiH. „Ključno je postići kompromis u novom izbornom zakonu koji će poštivati europske principe federalizma i decentralizacije te legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana kako bi BiH bila prava europska država", naglasila je Zovko.

Izetbegović, Čović i Ivanić

Tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine odraz je višenacionalne stvarnosti te zemlje

Potpredsjednik najutjecajnije bošnjačke političke stranke u BiH, Stranke demokratske akcije (SDA), Šefik Džaferović podsjeća da je prijedlog rezolucije Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta tek priprema za konačnu odluku. „Nadam se da ti sporni termini, kao što je federalizacija, neće biti usvojeni u Europskom parlamentu, jer to nije dobro za BiH. U kontekstu bh. prilika, federalizacija je nešto što može voditi zemlju u dodatne etničke i teritorijalne podjele. Europski parlament se u tom smislu ne bi trebao miješati u unutrašnja pitanja BiH. To bi trebala biti autonomna stvar BiH", kaže Džaferović za Deutsche Welle. On naglašava da SDA neće dopustiti dodatnu podjelu zemlje po etničkim i teritorijalnim principima. „Od Daytona na ovamo nije moguća nikakva reforma koja bi vodila dodatnoj dezintegraciji BiH. Moguće su samo reforme koje će reintegrirati BiH i koje će reintegriranu BiH voditi u EU i NATO", kategoričan je Džaferović.

Federalizam po etničkom principu potiče rastakanje BiH

Politički analitičar Slavo Kukić kaže da rezolucija Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta „ne daje dovoljno osnova za tumačenja po principu crno-bijelo". „Istina, ona govori o federalizaciji BiH. No, pitanje je na kakvu se federalizaciju misli. U slučaju, naime, da se zagovara federalizacija na principima etnoteritorijalizacije, koja je praćena etničkim zaokruživanjem dijelova bh. teritorija, onda zagovaranje takve federalizacije jest vjetar u leđa daljnjim etničkim podjelama i daljnjem rastakanju BiH kao države i društva. No, postojeći tekst rezolucije ne isključuje ni federalizaciju kao regionalizaciju BiH, s povećanim ovlastima regija u odnosu na centralnu vlast. Od takve, što se mene tiče, i ne treba zazirati. Naprotiv, nju se doista može shvatiti na fonu europskih demokratskih trendova. A da bi moglo biti baš to sugerira i dio rezolucije koji se tiče odbacivanja pokušaja RS-a da uspostavi paralelne kanale komunikacije s Europskom komisijom. Jer, u slučaju orijentacije na federalizaciju na principima etnoteritorijalizacije takav bi stav u vezi s RS-om bio krajnje konzistentan. Prema tome, ne treba žuriti sa zaključcima. Dapače, veoma sam sklon tezi da su nam drugi, Europljani prije svega, i danas veći prijatelji od nas samih", kaže Kukić za Deutsche Welle.

U prijedlogu rezolucije se kao „neprihvatljivi" osuđuju pokušaji RS-a da uspostavi paralelne kanale komunikacije s Europskom komisijom i referendum o proglašenju Dana RS-a. Za članove Odbora, referendum u RS-u je „ozbiljno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava". Osuđena je i dodjela zahvalnica ratnim zločincima. Parlamentarci su pozvali i na brzu provedbu presude „Sejdić-Finci", ali i presude Ustavnog suda koja se odnosi na Mostar. Osuđeno je nasilje tijekom izbora u Stocu te zatražen „medijski pluralizam" u BiH.

Preporuka uredništva