1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tko se smije suprotstaviti Americi?

Edward Snowden posvuda traži azil, ali se čini kako se baš niti jedna zemlja na svijetu ne usuđuje upustiti se u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama. Jedva da ikoja druga zemlja može toliko utjecati na druge države.

Demonstrators hold banner during protest rally in support of former U.S. spy agency NSA contractor Edward Snowden in Berlin July 4, 2013. The sentence reads: Shelter in Germany for Edward Snowden. REUTERS/Tobias Schwarz (GERMANY - Tags: POLITICS)

Demonstration in Berlin pro Asyl für Edward Snowden

Edward Snowden i dalje traži zemlju koja bi mu pružila utočište. Podnio je 21 zahtjev za azil, neke države se još nisu izjasnile, a čuju se i donekle pozitivni znakovi iz Venezuele. Ipak, gotovo sve zemlje su odbile njegov zahtjev - uglavnom iz "formalnih razloga".

Nije drugačije niti u Europi: Njemačka je odbila molbu za azil, a i drugi Europljani se nećkaju. Očito nipošto ne žele riskirati sukob sa SAD-om. Jesu li Sjedinjene Američke Države vršile pritisak na europske države da odbiju dati azil Edwardu Snowdenu, teško je reći. Isto tako je moguće da su te zemlje djelovale preventivno poslušno, kaže Christian Lammert sa Slobodnog Sveučilišta u Berlinu.

Jedan od mogućih razloga bi mogao biti i taj da sigurnosna suradnja obavještajnih službi dobro funkcionira pa su i europske obavještajne zajednice uvjerene kako su Amerikanci tako  spriječili terorističke napade. Nijemci i druge europske zemlje utoliko i same imaju koristi od nadzora NSA i američkih službi.

Sjedište NSA

Amerikanci prisluškuju - ali su i Europljani uvjereni da ih to štiti od 'terorizma'

U igri su milijarde eura

Povrh toga, Lammert podsjeća i na gospodarsku suradnju koja bi trebala postati još dublja: "Upravo su u tijeku, odnosno predstoje razgovori o Transatlantskoj zoni slobodne trgovine. Tu se naravno nastoji da se pokvari raspoloženje u pregovorima."

Formiranjem Transatlantske zone slobodne trgovine Europske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama  bi došlo do ukidanja carina, od čega EU očekuje ostvariti uštede koje bi se mjerili u desecima milijardi eura. Osim toga, oba partnera se time nadaju da će doći do gospodarskog rasta i otvaranja više radnih mjesta.

Zajednička sigurnosna politika, zajednički gospodarski interesi, zajedničko svladavanje financijske krize - sve bi se to, prema procjeni povjesničara Detlefa Junkera sa Sveučilišta u Heidelbergu, trebalo staviti u pitanje kad je u pitanju Snowden.

Bez obzira da li se doista vršio pritisak na europske države u slučaju Snowden, za Sjedinjene Američke Države je samorazumljivo da mogu vršiti pritisak na veliki broj država u svijetu, uvjeren je dobar poznavatelj SAD-a, Detlef Junker.

Američki nosač Abraham Lincoln

SAD daju za oružje više nego ikoja druga zemlja - i utoliko su spremniji i iskoristiti taj arsenal.

Čemu onda služi svo to oružje?

Jer, ona je jedina preostala velesila - i ne oklijeva podsjetiti druge zemlje na tu činjenicu:  "Sila, koja danas troši gotovo polovicu svih vojnih izdataka na svijetu, koja ima oko 1.000, dijelom tajnih vojnih uporišta po svijetu i koja, ukoliko to politika želi, svako mjesto na planetu može napasti u roku od 20 minuta".  

Detlef Junker

Detlef Junker je uvjeren: dominacija SAD će se nastaviti.

Pitanje je međutim, mogu li si Sjedinjene Američke Države, obzirom na unutarnjopolitičke probleme i rastuću konkurenciju u Aziji, i dalje dopustiti takvo hegemonističko držanje. Junker vidi nekoliko razloga zbog kojih će Sjedinjene Američke Države ostati moćne: njihova vodeća uloga na području informacijskih tehnologija, njihova nastojanja da eksploatacijom naftnih i plinskih nalazišta u vlastitoj zemlji postanu neovisni o sirovinama iz primjerice Saudijske Arabije. I na koncu, njena valuta dolar koji je još uvijek glavno platežno sredstvo na čitavom svijetu: "To su pokazatelji da će Amerika i održati svoj položaj u svijetu", uvjeren je Junker.

Preporuka uredništva