1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Tko se brine za žrtve silovanja u BiH?

Zapravo i nije točno poznato koliko je bilo žrtava spolnog zlostavljanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, ali je riječ o desetinama tisuća žena. Mnoge od njih su i danas žrtve - zaborava i siromaštva u kojem žive.

Simbol žrtve silovanja

I sramota i siromaštvo

Najveći broj silovanja zabilježen je u istočnoj Bosni i u Bosanskoj Krajini, posebno u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. M.Z. kao i njene dvije kćerke su silovane u ratu u logoru u Foči. „Silovane smo, moje dvije kćerke i ja. Jednoj kćeri je tada bilo 14, a drugoj 13. A to mi je najteže bilo!“ sa suzama u očima govori ova žena. Logor je preživjela, ali strah i traume došle su poslije, jer više nije mogla vratiti nekadašnji život. Prosi da bi preživjela: "Makar čaja da imam... čaja... Ali nemam ni toga! Stvarno nemam. Jučer sam naprosila sebi krumpira i luka.“

Željko Meakić, zapovjednik logora Omarska u Haagu

Samo šačica slučajeva je dobila sudski epilog

Jedan od gorućih problema žrtava silovanja je nedostatak primjerene politike zapošljavanja, tvrde predstavnici međunarodnog i bosanskohercegovačkog nevladinog sektora. Iako po Zakonu o civilnim žrtvama rata, u Federaciji BiH silovane žene imaju prednost pri zapošljavanju, to nije slučaj i u praksi. Prema podacima udruženja koja brinu o ovoj populaciji samo desetak silovanih žena iz FBiH su dobile posao.

"Obilježene" žrtve i slobodni zločinci

Brojni su problemi žena koje mjesečno primaju državnu pomoć u iznosu od 100 do 500 KM, dok samo na lijekove i osnovne troškove moraju platiti znatno više. Osim neprimjerene podrške i zaštite svjedoka, humanitarne organizacije su zabrinute kako javnost doživljava sudbinu silovanih u toj zemlji. To pak rezultira stigmatizacijom i društvenim isključenjem žrtava silovanja.

Povjerenica UN-a za žrtve spolnog zlostavljanja Margot Wallstrom

Povjerenica UN-a za žrtve spolnog zlostavljanja Margot Wallstrom

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini je silovano oko 50 tisuća žena, a sudovi su za ove zločine izrekli presude u samo 12 predmeta, upozorava specijalna predstavnica UN-a za pitanja seksualnog nasilja tijekom rata Margot Wallstrom: "Žene koje su silovane tokom rata u BiH i dan-danas na ulici sreću svoje mučitelje. Mislim da je ovo veliki izazov za političko vodstvo u ovoj zemlji, jer ono što silovanje čini jeste brutaliziranje čitavog društva. To nije samo slučaj u BiH nego i u drugim zemljama koje su pretrpjele rat. U tim zemljama silovanje je najčešće prijavljivano krivično djelo jer nije na vrijeme primjereno kažnjeno.“

Nedovoljna zaštita žrtava silovanja

Specijalna predstavnica Svjetske organizacije ističe kako je rat u Bosni i Hercegovini bio svojevrsna prekretnice u pravosuđu: "Sudska praksa tribunala, poput Haškog suda, dovela je do toga da silovanja budu priznata kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti.“

Zatočenici u srbijanskom logoru Manjača

Muškarce se mučilo i ubijalo, a žene su morale služiti zločincima

Osim Suda BiH ne postoje kapaciteti na drugim sudovima za zaštitu svjedoka, upozorava stalni koordinator UN-a u BiH Jurij Afanasijev: "Treba osigurati da barem 15 glavnih sudova imaju kapacitete za zaštitu svjedoka. Također trebamo povećati broj žena u policiji u BiH kako bi radile posebno na tim predmetima seksualnog nasilja protiv žena zbog posebne osjetljivosti slučajeva."

Svjedokinje ratnih silovanja pred sudovima u Bosni i Hercegovini te Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu, ne osjećaju se dovoljno zaštićenim. To je jedan od zaključaka studije koju je provela Međunarodna humanitarna organizacija za ženska prava Medica Mondiale: "Svjedočenje postaje teže, jer su svjedokinje zabrinute za vlastitu sigurnost. Strah od reakcije društva je također veoma prisutan i otežavajući čimbenik u svemu. Želim istaći da se nasilje nastavlja ako društvo o takvim zločinima šuti!“ kaže Monika Hauser direktorica Medice Mondiale.

"Nikome nije lako, a žrtvama je još teže"

Ulica u jednom bosanskohercegovačkom gradiću

U Bosni se ionako jedva spaja kraj s krajem, tako da žrtve prečesto ostaju bez ikakvih sredstava

Ukupno okružje u Bosni i Hercegovini je za sve veoma nepovoljan, a posebno za žrtve silovanja, smatra psihijatar dr. Alija Sutović: "Živimo u vrlo depresivno vrijeme. U jednoj općoj nesigurnosti, političkoj nedefiniranosti, u Frankestein državi. Silovanje je grozno! Žrtva silovanja ostaje trajno obilježena, osakaćena, traumatizirana... Često doživotno!“ govori dr. Sutović.

Ombudsmen za ljudska prava Jasminka Džumhur kaže da se Bosna i Hercegovina nalazi u kritičnom tranzicijskom momentu kada se mora suočiti s činjenicom da je od mnogih međunarodnih tijela prepoznata kao kršiteljica ljudskih prava: "Ovih 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma se nalazimo u jednom začaranom krugu. Mladi kažu da se ne žele vraćati u prošlost, da se žele baviti budućnošću. Međutim, još nismo riješili ni dio problema onih koje su ostale povrijeđene tokom sukoba“ kaže Džumhur.

U Republici Srpskoj nisu žrtve!

Sjedište vlade Republike Srpske

U Banja Luci im ne priznaju čak niti status žrtve

U Federaciji BiH usvojen je zakon na osnovu kojeg su žene koje su silovane u kategoriji civilnih žrtava rata. To pravo ne mogu ostvariti u Republici Srpskoj, zbog čega traže da zakon bude usvojen na državnoj razini. Jedan od razloga zbog kojeg se već godinama bore da i zakonski budu priznate kao civilne žrtve rata jest što žele da zločin nad njima ne ostane nekažnjen, ali i da ih porodica i društvo prihvate.

U toku je proces razvijanja Strategije za poboljšanje statusa žena žrtava seksualnog nasilja u toku rata u Bosni i Hercegovini. Ova strategija bi trebala poslužiti kao okvir da se osigura jednak pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, svim žrtvama širom BiH, ali i da pokrene akciju kako bi se počinioci ovog nasilja izveli pred lice pravde. Jer upravo to je prvi uvjet kako bi se prekinulo kršenje ljudskih prava.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva