1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tko koči integraciju?

Prošlo je točno deset godina od okončanja srpsko-albanskih oružanih sukoba na jugu Srbije. Pucnjave više nema, ali nema ni proklamirane multietničnosti, ekonomskog napretka ni integracije Albanaca u srpsko društvo.

default

Mir je stigao polaganjem oružja takozvane Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM) i ulaskom srbijanskih snaga u Kopnenu zonu sigurnosti duž granice s Kosovom. Nebojša Čović, tadašnji potpredsjednik Vlade Srbije i predsjednik Koordinacijskog tijela za tri južne općine, smatra da Albanci i danas vješto koriste slabosti srbijanskog sustava kao izgovor za izdvajanje iz Srbije. „Kada vidite da su oni koji su integrirani - a predsjednik općine je Albanac integriran u institucije sustava Republike Srbije - i kada tako integriran Albanac izađe i kaže da jug Srbije treba pripojiti onome ili ovome, onda se zapitate je li on iskreno integriran“, kaže Čović.

Borci OVPBM-a (arhivska snimka iz 2000.)

Borci OVPBM-a (arhivska snimka iz 2000.)

Riza Halimi, jedini albanski zastupnik u Skupštini Srbije, lider najveće albanske stranke – Partije za demokratsko djelovanje (PDD) - i najumjereniji političar s tih prostora, podsjeća da je mirovni sporazum potpisan s ciljem da se osigura multietničnost, integracija Albanaca i bolja gospodarska situacija, ali da se od toga odustalo s dolaskom Čovićevih nasljednika. "Došli smo do sadašnje situacije gdje su glavna vijest – azilanti s ovog područja, Romi i Albanci iz Preševa, Bujanovca i Medveđe“, ogorčen je Halimi.

Predsjednik PDD-a i za zahtjeve pojedinih albanskih političara o teritorijalnoj podjeli Srbije krivi vlasti u Beogradu. "Ove žustre izjave o pripajanjima, prekrajanjima, razmjenama, nisu samo izjave lokalnih lidera u Preševu. Mislim da sličnog tona ima i na centralnom nivou, a moj je utisak da ima i određene korelacije“, ističe Halimi.

Koliko stoji mir?

Čović je mišljenja da predstavnici Srbije moraju puno više biti prisutni u Preševu, Bujanovcu i Medveđi. "Ako ne napravimo konsenzus da zajedničkim snagama rješavamo svoje ekonomske prilike, kao i ogromne socijalne probleme, nego te socijalne probleme stavljamo u funkciju politike i politikanstva i međuetničkih sukoba, uzvikujući da Albanci žive loše zato što im Srbi ne daju da žive bolje, onda to nije korektna priča“, ocjenjuje Čović.

Prema podacima Koordinacijskog tijela, mir na jugu stajao je Srbiju 67,5 milijuna eura. Novac je uložen uglavnom u komunalnu infrastrukturu, a procjenjuje se da su strane donatorske organizacije uložile najmanje još polovinu tog iznosa, prije svega u projekte na području zdravstva i obrazovanja, ali i na edukaciju o zajedničkom životu bez sukoba.

Autorica: Milica Ivanović
Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva