1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tko još čita novine?

Ugledni njemački dnevnik Frankfurter Rundschau je objavio stečaj. Iako se zaposleni još bore za "svoje" novine, to je samo još jedan slučaj sve dublje krize među tiskanim medijima u Njemačkoj.

Prije svega je internet medij koji je tiskane medije zatekao nespremne. Njemačka je (bila) zemlja u kojoj je desetljećima izlazilo na desetke dnevnih listova, ali sve ih je iznenadio pad potražnje za njihovim listovima kad su se pojavili podjednako kvalitetni besplatni sadržaji na svjetskoj mreži.

Mnogi nakladnici su krenuli putem koji se pokazao kao katastrofalno pogrešan: umjesto da prihvate izazov i ulažu u elektronske medije, mjerama štednje se pokušala zadržati dobit tiskanog izdanja lista, mada je posve očito kvaliteta padala. To je prošao i dnevnik Frankfurter Rundschau: list čiji je prvi broj izašao 1. kolovoza 1945. dugo je bio naklonjen socijaldemokratskoj stranci jer je i glavni vlasnik bio medijski holding DDVG njemačkog SPD-a.

Frankfurter Rundschau

Ugledni Frankfurter Rundschau bilježi gubitak od 16 milijuna eura - i što je još gore, nakladnici su se nadali kako će slijedeće godine biti 'na nuli'. Od tih nada nije ostalo ništa.

No postalo je jasno kako se te novine ne mogu same suočiti s izazovima novih medija tako da je 2006. 50% prodano medijskoj kući iz Kölna u vlasništvu Nevena DuMonta. Gotovo smjesta su počeli otkazi, a medijska kuća je odlučila objediniti dopisničku službu za sva svoja izdanja, dakle i za Kölner Stadt-Anzeiger i Berliner Zeitung.

Štednja - do posljednjeg čitatelja

Dopisnička služba je jedna od najskupljih i ovih dana se čuje i kako Bonner General-Anzeiger planira ukinuti svoje dopisništvo u (novom) glavnom gradu Berlinu. Problem jest što su mnogi listovi osvojili naklonost čitaoca upravo svojom dopisničkom službom tako da i te mjere štednje zapravo dovode samo do još većeg pada broja pretplatnika. Strukovna udruga nakladnika procjenjuje kako se u posljednjih desetak godina broj pretplatnika tiskanih dnevnika u Njemačkoj - prepolovio, a rapidno opada i broj prodanih novina. Danas se svakog dana proda 21 milijun i 130 tisuća primjeraka svih listova u Njemačkoj - prije deset godina je prodavano preko pet milijuna primjeraka više!

Makar je jasno kako nakladnici ne mogu pobijediti u toj utrci, s mjerama štednje se nastavlja. To je osjetila i novinska agencija DAPD koja je željela ponuditi alternativu etabliranoj agenciji DPA. Iako je imala ambicije postati glavna novinska agencija ove zemlje, ove jeseni je također bila prisiljena proglasiti stečaj.

Bild Zeitung

Štedi se svugdje, od velikog Bilda pa do najmanjih lokalnih novina.

Štede baš sve redakcije: nakladnička kuća Axel Springer se trudi "pod jednu kapu" udružiti redakcije dva svoja lista, Hamburger Abendblatt i lista Welt koji izlazi u Berlinu. Urednici listova nakladničke kuće WAZ su dobili obavijest kako moraju smanjiti troškove za čitavih 20% i od njih je zatraženo da nađu načina kako da to provedu. Jedino rješenje bi moglo biti ukidanje regionalnih izdanja pojedinih novina, makar je to bio još jedan razlog, zašto su čitaoci uopće kupovali te novine. Isti dan kada je i "Frankfurter Rundschau" proglasio stečaj i tradicionalni kulturno-zabavni mjesečnik Prinz je najavio kako gasi svoje tiskano izdanje.

Tko želi trošiti novac na internetu?

Nakladnicima se čini kako je jedini izlaz prodavati sadržaj kojeg nude preko interneta. Naizgled, to se čini kao čista dobit: u tiskanim medijima, tisak i distribucija čini 48% troškova, a samo 26% čine troškovi koji nastaju stvaranjem novina u redakciji. Bez obzira na pitanje da li će nezaobilazne aplikacije uspjeti spasiti njemačke novine i da li će se korisnici tada okrenuti još uvijek besplatnim sadržajima na svjetskoj mreži, postoji još jedan problem: golemi troškovi prilagodbe servera nekih novina novoj tehnologiji.

Čak i Axel Springer je priznao kako mu je bio potreban iznos "koji se mjeri u desecima milijuna eura" da bi barem pokušao elektronskim izdanjem Welta početi ubirati novac - mada je ishod neizvjestan. To je investicija koju i najveći izdavači jedva mogu sakupiti u ova, za tiskane medije teška vremena.

Internet-izdanje novina

Informaciju je lako naći na internetu - i besplatno. Mnogo je teže pronaći kvalitetnu analizu i korisne informacije - ali svi ustraju u 'žutilu'

I dok mnogim dnevnicima i novinama u Njemačkoj naklada pada, zapravo se također mora utvrditi kako novine - nipošto nisu mrtve, ali jesu takve koje se tek "potroše" listajući u trenucima dokolice. Gotovo apsurdno jest da naklada novina koje zahtijevaju mnogo vremena i pozornosti dok se čitaju - na primjer tjednika Die Zeit ili nedjeljnog izdanja Frankfurter Allgemeine Zeitung - rastu! Jer su očito i čitaoci utvrdili: novosti, vijest o ponekom skandalu ili sportskom rezultatu će lako naći i na internetu. Ali ako žele neku ozbiljniju analizu, kupit će novine - ali onda one prave. Doduše, naklade više nikad neće biti kao što su bile nekad, a ostaje i pitanje, hoće li još biti i kvalitetnih novinara u redakcijama dok i nakladnici ne shvate tu pravilnost.

Preporuka uredništva