1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tko je sve odgovoran za Glavašev bijeg ?

Tri dana prije objavljivanja Komisijinog godišnjeg izvješća o napretku Hrvatske ali i ostalih zemalja jugoistočne Europe 'procurile' su pojedinosti izvješća koje se odnose na Glavašev bijeg iz Hrvatske u BiH.

Zastave EU-a i Hrvatske

Prve zanimljivosti predstojećeg Komisijinog izvješće o napretku Hrvatske

Europska unija od svih zemalja regije traži da počnu s pripremama za usvajanje sporazuma o izručenju zločinaca koji su osuđeni za ratne zločine. Time Bruxelles upozorava na sve češće zlorabljenje propisa o neizručivanju vlastitog državljanina pa tako i izbjegavanja kažnjavanja osoba koje su počinile teške zločine kao što su primjerice ratni zločini. Upozorenje Unije Hrvatskoj, ali i ostalim zemljama regije, poglavito BiH i Srbiji, stižu zbog ovog pitanja u godišnjim izvješćima o napretku.

Komisija za bijeg Glavaša tereti Sabor

Branimir Glavaš nakon puštanja iz zatvora

Branimir Glavaš nakon puštanja iz zatvora

Ime Branimira Glavaša se ne spomiije u izvješću, ali se vrlo zorno spominje njegov slučaj koji se predstavlja kao dokaz kako je moguće izbjeći odgovornost za zločine bijegom u susjednu državu gdje se dobiva državljanstvo i uživa zaštita te države. U jednom dijelu izvješća o Hrvatskoj za bijeg Glavaša u BiH tereti se čak i Sabor. “Sabor je ukinuo imunitet jednoj osobi osuđenoj za ratne zločine tek nakon izricanja prvostupanjske presude. Ipak, kašnjenje u donošenju te odluke omogućilo je tom zastupniku Parlamenta odlazak iz države nakon što je osuđen i proglašen krivim”, stoji u izvješću o napretku.

Kritike i pohvale

Povjerenik za proširenje Olli Rehn

Povjerenik za proširenje Olli Rehn posljednji puta u svojem mandatu predstavit će Komisijino izvješće o napretku zemalja jugoistočne Europe

EU u izvješću o napretku navodi da među državama regije postoje prepreke u izručenju državljana optuženih za ratne zločine. U dijelu izvješća o napretku od Hrvatske, kao i drugih država regije, traži se da riješe ovaj “jaz bijega od pravde, uključujući i poduzimanje koraka prema sporazumima o izručenju koji bi pokrivali slučajeve za ratne zločine”. S druge pak strane EU pozdravlja poboljšanje suradnje među državama regije u razmjeni dokaza i prebacivanju nekih postupaka za ratne zločine između Hrvatske, BiH i Srbije.

Komisija ovoga puta pozdravlja povećanu suradnju država regije, posebno Hrvatske i Srbije, u suzbijanju i gonjenju slučajeva organiziranog kriminala. Od Hrvatske se traži da pojača napore u tom smjeru, prije svega jačanjem kapaciteta mjerodavnih službi za sprječavanje i otkrivanje slučajeva pranja novca.

Na kraju Europska unija pozdravila je sve bolju suradnju Hrvatske s Unijom koja se očituje u brojnim zajednčkim operacijama i projektima. Europska komisija objavit će svoje godišnje izvješće o napretku Hrvatske u srijedu, 14.listopada u Bruxellesu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić



Preporuka uredništva