1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tko je sljedeći kandidat za NATO?

Sjevernoatlantskom obrambenom savezu u međuvremenu pripadaju gotovo sve europske zemlje. Deset godina nakon velikog proširenja NATO-a na Istok u redu su još četiri zemlje. Rusiji se to, međutim, ne sviđa.

Prije deset godina je NATO donio odluku o primanju sedam država iz istočne Europe u svoje članstvo, što je uslijedilo 2004. godine. Na summitu u Pragu 2002. godine tadašnji glavni tajnik NATO-a lord George Robertson je ukazao da novo širenje nije usmjereno protiv Rusije niti bilo koje druge zemlje. "NATO nikad nije bio ekskluzivna organizacija. Od prvotnih 12 članica povećali smo broj na 14, 15, 16. Onda je 1999. bilo 19 zemalja članica, a vrata NATO-a su još uvijek otvorena. 1999. u NATO su primljene Poljska, Češka i Mađarska, prve tri zemlje koje su ranije pripadale Varšavskom paktu. Taj vojni savez Istočnog bloka nekoliko godina ranije raspao se kao i njegova vodeća sila, Sovjetski Savez. "Početkom 1990-ih godina nismo ni pomišljali da bismo jednoga dana mogli biti članovi NATO-a", izjavio je prije deset godina estonski premijer Siim Kallas na summitu u Pragu.

Vrata NATO-a ostaju otvorena

Gerhard Schröder, Lord George Robert Robertson i Vaclav Havel u Pragu 2002.

Gerhard Schröder, Lord George Robert Robertson i Vaclav Havel u Pragu 2002.

Ono što je lord Robertson najavio 2002., naime da će vrata NATO-a ostati otvorena, još jednom je potvrđeno na summitu NATO-a u rumunjskom Bukureštu. Predsjednici država i vlada članica NATO-a odlučili su tada članstvo ponuditi Gruziji i Ukrajini. "Gruzija će biti članica NATO-a", izjavio je sadašnji glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen nekoliko dana uoči summita, prilikom posjeta novog gruzijskog premijera Bidsine Ivanišvilija glavnom stožeru NATO-a u Bruxellesu. Ali, upozorio je da je za članstvo potrebno provesti neke reforme. Novi gruzijski premijer je obećao da će sve učiniti što se očekuje od kandidata za članstvo. Ivanišvili je u Bruxellesu također najavio poboljšanje odnosa s Rusijom. Rusija i Gruzija su prije četiri godine ratovale zbog područja koja su proglasila neovisnost od Gruzije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sumnjičav je zbog nastojanja Gruzije oko članstva u NATO-u.

Rusija nema pravo suodlučivanja

Sumnjičava Moskva: Vladimir Putin i Sergej Lavrov

Sumnjičava Moskva: Vladimir Putin i Sergej Lavrov

Rusija je širenje NATO-a nakon 1990. uvijek pratila iu manje ili više oštru kritiku. Istovremeno su NATO i Rusija sklopili posebnu vrstu partnerstva. Stvoreno je posebno tijelo, Vijeće NATO-a i Rusije. Na summitu u Pragu je tadašnji njemački savezni kancelar Gerhard Schröder izjavio: "Mislim da je jako važno ukazati na to da je o ovom procesu širenja vrlo fer i otvoreno diskutirano s Rusijom. Mislim da se to pokazalo u brojnim razgovorima i da će se vidjeti i ubuduće."

Ali, Rusija nema pravo suodlučivanja, kaže zastupnik u njemačkom Bundestagu Karl Lamers (CDU), član parlamentarne skupštine NATO-a. "Odnose NATO-a i Rusije karakteriziraju transparentnost i dijalog, ali pravo suodlučivanja u bilo kojem obliku ne može i ne smije postojati i neće postojati. Naprotiv, Rusija je u prošlosti uvijek prigovarala. Tu posebno mislim na primanje baltičkih zemalja Estonije, Latvije i Litve. To ničemu nije vodilo", kaže Lamers za Deutsche Welle. On se nada da će Rusija shvatiti "da NATO nije usmjeren protiv Rusije nego da je partner za više sigurnosti i stabilnosti u svijetu".

Ukrajina ne želi članstvo

2008. je Ukrajina također izrazila želju za članstvom u NATO-u. Ali, nakon izbora proruski orijentiranog Viktora Janukoviča za novog predsjednika Ukrajina je povukla svoje namjere. I dok je on predsjednik nema izgleda za članstvo Ukrajine u NATO-u, smatra Lamers. Pa ipak, i dalje postoji prisna suradnja s Ukrajinom, rekao je proljetos glavni tajnik NATO-a Rasmussen prilikom zadnjeg susreta s ukrajinskom vladom. Ukrajina sudjeluje u inozemnim misijama pod vodstvom NATO-a, primjerice u Afganistanu.

2009. su u NATO primljene Hrvatska i Albanija, puno ranije nego što će biti primljene u Europsku uniju. Kriteriji za NATO su manje strogi nego za Europsku uniju, ali kandidati za NATO moraju biti čvrste demokracije i imati civilni nadzor nad vojskom. Osim toga vojska mora ispunjavati neke standarde NATO-a. Tim standardima se trenutno približavaju Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija. Ali, kada bi neka od tih zemalja mogla postati članica, još je otvoreno. "Kada će neka zemlja postati članicom ovisi o njezinom napretku. Ona mora poštivati vrijednosti koje zastupa NATO. Pogledat će se njezin napredak i donijeti odluka. Ni za jednu od ovih zemalja nema konkretnog datuma članstva", kaže Karl Lamers za Deutsche Welle.

Problem Srbije

Hrvatski general Josip Lucic na sastanku NATO saveza

I Hrvatska u NATO savezu

U biti kriterije ispunjava bivša jugoslavenska republika Makedonija. Ali, s obzirom da članica NATO-a Grčka svoju sjevernu pokrajinu naziva Makedonijom, a Makedonija želi pristupiti NATO-u pod tim imenom, primanje u članstvo je već godinama blokirano.

1999. NATO je vodio rat protiv Srbije kako bi zaštitio civile na Kosovu koje se tada još nalazilo pod kontrolom srpskog rukovodstva na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Zbog toga su odnosi između NATO saveza i Srbije najblaže rečeno, pothlađeni. Stoga Srbija, za razliku od ostalih zemalja na Balkanu, ne pokazuje želju za članstvom u Atlantskom savezu. Kako kaže Karl Lamers, na izricanje želje za članstvom Srbiju nitko ne može a i ne želi prisiljavati. "Jedan od najvažnijih preduvjeta je i taj da to građani zaista i žele. Mi moramo imati podršku u narodu. No mislim da je Srbija daleko od toga udaljena", kaže Lamers. NATO isto tako pazi na to da u članstvo ne prima zemlje koje bi sa sobom donijele teritorijalne sukobe. Iz toga proizlazi da bi eventualnom primitku Srbije NATO savezu trebalo prethoditi i rješenje kosovskog sukoba. No to rješenje nije na vidiku.