1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tko je kriv za (pre)spor pristupni proces Hrvatske ?

Hrvatska je predstavila pregled stanja pristupnih pregovora u vanjsko-političkom odboru Europskog parlamenta, a Hannes Swoboda svoje novo izvješće o Hrvatskoj. Kasnije je došao i slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel.

default

Austrijski europski zastupnik Hannes Swoboda

Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač stanje pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom o članstvu predstavio je članovima vanjskopolitičkog odbora u Europskom parlamentu i pri tome je među ostalim ukazao da se dinamika pregovora velikim dijelom zaustavila. «U brojnim slučajevima davao sam primjedbe na rad Komisije, ali sigurno nisam napadao Komisiju», rekao je Drobnjak, ističući kako cijelokupna brzina pristupnih pregovora ne ovisi samo o Hrvatskoj, a takvo mišljenje dijele i europski zastupnici. Predstavnik Europske komisije je pak uzvratio na kritike da iz «vlastitog iskustva u pregovorima s drugim zemljama rijetko koja kandidatska zemlja je bila zadovoljna s brzinom pregovora». Izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda o tom pitanju pak kaže: «Misli da nije korisno govoriti o pogreškama drugih. Treba odraditi svoj posao kod kuće kako druga strana ne bi imala šansu blokirati pregovore. Možda bi i drugi trebali raditi brže, ali Hrvatska se treba brinuti za vlastiti napredak i dati sve od sebe - tada će Hrvatska imati punu podršku Europskog parlamenta u zahtjevima prema Europskoj komisiji i Vijeću da se krene brže u pregovore. Ne smije postojati isprika za bilo koga da blokira pregovore», kazao je Swoboda. On je pohvalio Hrvatsku za mnoga dostignuća, ali je ukazao da je potrebno učiniti još više oko reforme pravosuđa, ekonomskih reformi, borbe protiv korupcije i kriminala, ojačati konkurentnost te nastaviti punu suradnju s Haaškim sudom.

Hannes Swoboda

Swoboda se nada da će Hrvatska 2008. godine zatvoriti pregovore

Swoboda žel motivirati Hrvatsku

Swoboda svojim izvješćem želi motivirati Hrvatsku i glavnog pregovarača da ustraju u reformama posebice izjavom da Europski parlament i dalje zastupa mišljenje da do 2008. godine Hrvatska završi pregovore kako bi još ovaj saziv Europskog parlamenta mogao u travnju 2009. pirhvatiti pristupni sporazum s Hrvatskom.

Slovenski liberalni zastupnik u EP-u Jelko Kacin bio je iznenađen hrvatskimoptužbama na raču Europske komisije: «Hrvatska se odlučila da krene po planu B, i današnja opomena Europskoj komisiji da razmisli o svojoj ulozi, to nije produktivno. Sa sukobom se ne može u budućnost, time se ide u prošlost. Zapadnobalkanski pristup Hrvatskoj ne priliči, on je pije svega kontraproduktivan», smatra slovenski liberalni zastupnik Kacin.

Dimitrij Rupel Pressekonferenz zur kommenden EU-Ratspräsidentschaft Sloweniens

Zaoštrava li se ton iz Slovenije prema Hrvatskoj?

Rupel govori o praktičnom prekidu diplomatskih odnosa

Kasnije je u Europskom parlamentu boravio i slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel koji je oko ZERP-a ponovio da Hrvatska treba ispuniti svoje obveze iz 2004. godine te da Hrvatskoj ne treba lobirati oko tog pitanja već da «s riječi treba preći na djela». Među ostalim predsjavajući Vijeća ministara je rekao: «Hrvatska je sama od sebe u preizbornoj kampanji praktrično prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom. Nisam se mogao susreti s ministricom vanjskih poslova godinu dana ili više, što je neozbiljno». Socijalistički zastupnik Borut Pahor je upozorio da Hrvatska ZERP-om krši dogovor ne prema Sloveniji već prema EU-u te da će na to Unija oštro odgovoriti. Oko graničnih pitanja Swoboda je rekao kako obje strane trebaju pronači zajedničko rješenje te da za to postoje međunarodni sudovi. Europski zastupnici tražili pojašnjenja ponude Srbiji

Pojedini europski parlamentarci tražili su pojašnjenje oko jučerašnje ponude političkog prijelaznog sporazuma za Srbiju u kojem će se, kako je rekao Rupel, revitalizirati politički dijalog, trgovinski odnosi, suradnja na području obrazovanja te vizne olakšice. Izražena je zabrinutost ne samo kako će se poziv Srbiji odraziti na drugi krug predsjedničkih izbora u Srbiji već i u drugim zemljama regije koje takve vrste sporazuma od unije do sada nisu dobivale.