1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Tko je jamio jamio je" na srpski način

Srbija je jedina europska država koja nije vratila nacionaliziranu imovinu. Na tisuće zahtjeva za povrat imovine i dalje nije riješeno, a imovina koja trenutno ima status svačije i ničije izvor je korupcije i bogaćenja.

Svežnjevi dolara na kupu

Tko umije njemu dvije....

Prijeti opasnost da ukoliko se prvo usvoji Zakon o planiranju i izgradnji a tek potom Zakon o restituciji, država Srbija legalizira sve nezakonitosti u procesu privatizacije. Koordinator Mreže za restituciju u Srbiji Mile Antić kaže da je poslije izbora postojeće vlade javnosti predstavljeno nekoliko prioriteta, a koji su neodvojivi od provođenja suštinske privatizacije i kroz proces restitucije, odnosno vraćanje oduzete imovine. “Država još nije utvrdila što je od nekretnina u državnom vlasništvu. To bi trebalo učiniti kao prvo, a za nas je najpraktičnije da se to provede kroz Zakon o restituciji. Netko pokušava ponovo povampiriti prava korištenja i time ozakoniti sve one nezakonitosti koje su se dešavale.”

Prvo stranački poslušnici pa tek onda pravi vlasnici

Antić upozorava da bi vlast usvajanjem novog Zakona o planiranju i izgradnji prije Zakona o restituciji, politički kontroliranim državnim poduzećima u Srbiji i stranačkim činovnicima u njima omogućila nesmetano raspolaganje nacionaliziranom imovinom, dok pravim vlasnicima vjerojatno ne bi ostalo ništa: “Osnovano se sumnja i da sama ministrica financija pruža podršku onima koji se zalažu za to da do oduzete, a danas državne imovine, prije dođu javna poduzeća, koja su isključivo politički kontrolirana, odnosno neki drugi povlašteni pojedinci, a da građanima možda ne ostane ništa”, upozorava Mile Antić.

U Srbiji je napravljeno čak trinaest verzija nacrta zakona o denacionalizaciji, a posljednju je složila tehnička Vlada u svibnju 2007. godine. Prije Srbije to su već učinile Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija, kao i Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, BiH i Albanija. U Srbiji je oko 83.000 ljudi prijavilo imovinu koja im je nacionalizirana, što je oko 20 posto sveukupnog broja ljudi kojima je nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imovina. Vrijednost te imovine procijenjuje se na oko četiri milijarde dolara.

Autor: Miloš Santrač, Kragujevac

Odg. ur.: Snježana Kobešćak