1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tko je imao koristi od prodaje banke Hypo Alpe Adria?

Tko je vlasnik računa na Kajmanskom otočju? Tko se okoristio prodajom? Bavarski istražitelji već tjednima okreću svaki papirić vezan uz prodaju austrijske banke bavarskoj BayernLB - i šire krug osumnjičenih.

Novčanice od 500 eura

Zarađeni su ozbiljni novci - ali će tom novcu biti veoma teško ući u trag

Crvena boja na plakatu Becksteina

Ugled bavarskih političara je ozbiljno ugrožen - no protiv njih se ipak ne vodi istraga

Ovog utorka (12.1.) je bavarsko državno odvjetništvo saslušalo bivšeg direktora banke Hypo Group Alpe Adria, Tila Berlina. O detaljima istražitelji šute, čak ne žele niti reći da li je Berlin saslušan kao optuženi ili kao svjedok. Dan nakon toga je tek šturo objavljeno kako je istraga "proširena na nove osobe", opet ne govoreći o imenima. Ured državnog odvjetništva Bavarske se tek odvažilo na izjavu kako "predmetom istrage zasad nisu ni sadašnji ni bivši članovi Upravnog odbora Bayern LB". To znači samo kako se još ne vodi istraga protiv političara - jer u Upravnom odboru je, na primjer, sjedio i bivši ministar unutarnjih poslova Bavarske Beckstein i ministar financija Falthauser.

Ali ono što je utvrđeno istragom jest kako je doista postojala skupina investitora i investitorskih društava koji su dobro zaradili prodajom Hypo Group Alpe Adria Bavarskoj pokrajinskoj banci 2007. Na čelu te skupine je bio upravo Tilo Berlin i oni su, pravodobnom kupnjom dionica HGAA koje su potom prodali Bayern LB, "ubrali" između 130 i 170 milijuna eura. Državno odvjetništvo tek treba utvrditi da li je sve tu bilo po zakonima.

Sivi, crni i nevidljivi investitori

Niti istraga o identitetu tih investitora nije nipošto laka. Utvrđeno je najmanje šest investitorskih društava koja su direktno ili iz pozadine, sudjelovali u tranziciji vlasništva austrijske banke i od toga ubrali dobit. Neka od tih društava se mogu povezati s Tilom Berlinom, među njima i privatna zaklada Mons Cartanus iz Salzburga koja je prije djelovala pod drugim imenom. Kod jednog člana tih investitorskih društava se može pratiti trag novca sve do Kajmanskog otočja na Karibima. Ali istražitelji državnog odvjetništva u Münchenu nipošto ne žele otkriti imena i prezimena osoba koje su "omastile brk" prodajom - pod pretpostavkom da uopće i znaju tko su ti ljudi.

S druge strane, bivši predsjednik uprave Bayern LB Werner Schmidt je i službeno koncem prošle godine saslušan pod sumnjom na pronevjeru. Bavarski istražitelji polaze od toga kako je Pokrajinska banka morala znati kako je Hypo Group Alpe Adria u mnogo lošijem stanju nego što se to željelo prikazati i kako je tadašnja kupovna cijena od 1,7 milijardi eura, bila u nesrazmjeru sa stvarnom vrijednošću. Državno odvjetništvo ispituje mogućnost proširenja optužnice. Osobito kada je riječ o zlouporabi povjerljivih informacija kojima je direktor banke sigurno raspolagao i koji se odnose na čvrstu nakanu Bavarske kupiti austrijsku banku.

54% kredita bez procjene rizika

Werner Schmidt, bivši predsjednik Uprave Bayern LB

Protiv bivšeg direktora Bayern LB vodi se istraga, ali on tvrdi kako je sve bilo ispravno

Schmidt je na prvom saslušanju uporno tvrdio kako niti on niti njegova obitelj nije imala nikakve osobne koristi od ove kupnje. Tvrdi i kako nije bio član bilo koje skupine investitora povezanih s Tilom Berlinom, niti da uopće zna tko su oni. Schmidt uporno ponavlja kako su kupoprodaju odobrila baš sva nadzorna i upravna tijela Bayern LB i kako je kupnja bila opravdana - makar se već 2007. dobro znalo kako HGAA ima problema s likvidnošću.

No na pitanje, tko se okoristio ovom transakcijom tako da mu je onda Hypo Group Alpe Adria odobrila veoma povoljan kredit - biti će veoma teško dati odgovor.

Naime, i prije prodaje su austrijski revizori tamošnje središnje banke praktično svake godine ponavljali upravo porazne nalaze o poslovanju banke. Tako su 2005. preporučili "smjenu čitave uprave te banke u Hrvatskoj", piše Süddeutsche Zeitung, a već 2006. su utvrdili kako "kod 54% izdanih kredita, ne postoji procjena rizika za izdani novac" - drugim riječima, novac se dijelio šakom i kapom. Kome - to neće biti lako utvrditi, ali i u Klagenfurtu i u Beču su mnogi morali znati kako se Bavarcima prodaje njihova "trula jabuka".

Autor: A. Šubić

Odg. ur.: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva