1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Sport

Tko je bolji kandidat za olimpijskog domaćina - Hamburg ili Berlin?

I Berlin i Hamburg su izrazili spremnost kandidirati se za domaćina OIimpijskih igara 2024. Ovoga ponedjeljka (1.9.) gradovi su predstavili svoje koncepte.

Njemačka je do sada šest puta u kandidaturama za domaćina Olimpijskih igara ostala kratkih rukava. Zadnji put je München izgubio 2011. bitku za zimsku Olimpijadu 2018. protiv južnokorejskog Pyeonchanga. I Berlin je već jednom, u poslijeratnoj povijesti, morao odustati od snova o Olimpijskim igrama - kada se natjecao za ljetnu Olimpijadu 2000. Sada je spreman za novi pokušaj, smatra berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit koji je najavio svoj skori odlazak s te dužnosti. Berlin se želi kandidirati za domaćina ljetnih Olimpijskih igara 2024. ili 2028. pod geslom - "povratak olimpijskoj ideji", pri čemu bi sportašice i sportaši bili vraćeni u središte pozornosti, a ne neki sportski dužnosnici ili druge rubne pojave. Troškovi Olimpijade u Berlinu bi iznosili oko 2 milijarde eura. Igre pod olimpijskim plamenom u Hamburgu stajale bi znatno više - oko 6,5 milijardi eura, ali zli jezici će reći: Hamburg i ima više novca nego Berlin. U glavnom gradu već postoje brojni objekti koji zadovoljavaju potrebe olimpijskih natjecanja. U Hamburgu bi trebalo još puno toga izgraditi: olimpijski stadion, dvoranu s 25.000 mjesta i olimpijski bazen.

Olimpijski stadion u Berlinu

Berlin već ima olimpijski stadion...

I metropola na Labi je ovoga ponedjeljka predstavila svoj koncept, točnije odgovore na jednu vrstu upitnika s 13 pitanja na temelju kojega bi Njemački olimpijski savez (DOSB) trebao odlučiti koji će njemački grad u utrku za domaćina Olimpijade 2024. - ali može se izjasniti i protiv kandidature oba grada. Troškovi same kandidature su u Berlinu već procijenjeni na 50 milijuna eura. Iskustvo je, međutim, pokazalo da troškovi na kraju često dobrano premaše procjene.

Koja je daljnja procedura?

11. rujna i 28. listopada će Njemački olimpijski savez (DOSB) razmotriti predstavljene koncepte. Ako se njemački sportski dužnosnici odluče za njemačku kandidaturu, mogli bi izabrati kandidata već 6. prosinca na skupštini DOSB-a. Ali vjerojatnije je da će pričekati izjašnjavanje građana Berlina i Münchena o tome žele li ovaj sportski događaj u svome gradu. U studenom 2015. mora biti izvršena službena prijava Međunarodnom olimpijskom odboru (IOC). Oba grada su signalizirala da su se spremna kandidirati i za Olimpijadu 2028., propadne li im kandidatura za 2024.

Mogu li građani suodlučivati?

Prema dosadašnjim najavama i obećanjima političara, građani će moći izraziti svoje želje. U kojem obliku to, doduše, još nije poznato. Volja građana bi, međutim, mogla biti velika prepreka u kandidaturi oba grada. Prošle godine se na njoj već slomila kandidatura Münchena za zimsku Olimpijadu 2022. I pozitivan ishod eventualnog referenduma građana u Berlinu i Hamburgu je upitan. Ankete pokazuju da su Berlinačani pozitivno raspoloženi prema Olimpijadi u tijesnoj većini, u Hamburgu se bilježi porast interesa, ali građani traže od gradonačelnika Olafa Scholza da se napravi studija o šansama i rizicima Igara u njihovom gradu.

Zastava s olimpijskim krugovima pred hamburškom vijećnicom

... ali Hamburg, kažu zli jezici, ima više novaca

S kim bi Berlin ili München išli u utrku?

Francuska namjerava izraditi studiju koja bi trebala ispitati koliki bi bili izgledi Pariza da dobije kandidaturu. Istanbul se kandidirao u zadnjih pet od šest natječaja. Zadnji put je utrku za Igre 2020. izgubio od Tokia. U obje zemlje se računa s odlukom o tome hoće li se ići u kampanju ili ne do kraja godine. za utrku se priprema i SAD. U igri su Boston, San Francisco, Los Angeles i Washington D.C. Za kandidaturu se pripremaju i Nairobi, Casablanca, Durban, Doha, Melbourne, St. Peterburg, Kijev, Budimpešta, Baku i Lima.

Preporuka uredništva