1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Tko je bio Isus iz Nazareta?

Na listama bestsellera ovoga će se tjedna pojaviti jedna teološka knjiga: «Isus iz Nazareta», djelo pape Benedikta XVI. Knjiga se na policama pojavljuje točno na 80. rođendan Josepha Ratzingera (16.04.2007.).

default

Benedikt XVI. pred raspetim Isusom u Regensburgu

Naklada njemačkog izdanja, koju objavljuje izdavačka kuća Herder iz Freiburga, iznosi 250 000 primjeraka. Naš dopisnik Hajo Goertz već je pročitao «Isusa iz Nazaretha» i poslao nam je sljedeći prilog u kojem predstavlja pravu senzaciju u povijesti papinstva. Prvi put u povijesti Svete stolice jedan Papa objavljuje knjigu čija je tema njegov osobni, a ne papinski doživljaj i viđenje Isusa. Benedikt XVI., u svijetu iznimno cijenjeni teolog, vrlo je skeptičan zbog duhovnog i moralnog stanja u kojem se nalazi današnja Njemačka i Zapad: «Savezna Republika Njemačka nalazi se sa cijelim zapadnim svijetom u situaciji u kojoj kulturom dominira svjetovnost, situaciju u kojoj se Bog sve više «gubi» iz javnog fokusa, situaciju u kojoj blijedi shvaćanje posebnosti Isusa Krista i situaciju u kojoj vrijednosti temeljene na crkvenoj tradiciji sve više gube na značaju. Tako je i pojedincu sve teže vjerovati, a sve više raste omiljenost proizvoljnih životnih formi i osobnih situacija.»

Kardinal započeo pisati, a Papa završio

Papa je napisao «Isusa iz Nazareta» jer želi pomoći u potrazi na novom spoznajom. Na taj je put krenuo još kao kardinal Joseph Ratzinger za pisaćim stolom šefa vatikanske Kongregacije vjere, a rad na knjizi je okončao u Papinoj palači kao Benedikt XVI. To je posebnost nove knjige koju naglašava i kardinal Karl Lehmann, predsjednik Njemačke biskupske konferencije. Kardinal Lehmann predstavio je prije nekoliko dana njemačko izdanje «Isusa iz Nazareta», koje se u knjižarama našlo istovremeno s talijanskim i i poljskim prijevodom: «To je doista iznenađujuće da Papa između korica ove knjige nije sakupio samo učenja i propovijedi o Isusu Kristu, već da je napisao jedno opsežno djelo u manje-više sustavnom obliku i objavio ga kao knjigu.» U jednoj od svojih nedavnih propovijedi papa Benedikt je i sam rekao o čemu se to radi u njegovoj novoj knjizi: «Mi smo kroz Isusa Krista saznali tko je Bog. Mi kroz Isusa Krista dolazimo u dodir s Bogom. U vremenima višeslojnih religioznih susreta mi se lako možemo naći u iskušenju «ublažiti» tu središnju spoznaju ili ju čak sakriti. Važno je da mi o našoj slici Boga govorimo u njezinoj sveobuhvatnosti, a ne samo o njezinim komadićima.»

«Vrlo promišljena i tankoćutna knjiga»

Na oko 400 stranica autor Ratzinger čitateljice i čitatelje uvodi u Novi zavjet Biblije. Svojim osobnim tumačenjem evanđelja u kojima se skriva i pokoji iznenađujući aspekt, Benedikt XVI. želi pokazati tko je bio taj Isus iz Nazareta za vrijeme njegovog ljudskog života i što on predstavlja kršćanima danas. Knjiga je rezultat šestogodišnjeg teološkog istraživanja ali ona ni u kom slučaju nije znanstveno djelo. Lijepim jezičnim formulacijama Papa želi zainteresirati i teološke laike za tu temu. Kritika njemačkog kardinala Lehmanna je pozitivna: «Papa je napisao vrlo obzirnu i promišljenu, odmjerenu i tankoćutnu, knjigu koja je izrazito mirna, ali knjigu koja trezveno oduševljeva, to je knjiga koju mnogi žele ponijeti na svome putu k Isusu i sigurno će je i ponijeti na tom putu. Tko se upusti na čitanje Papinih redaka osjetit će da kršćanstvo nije prvenstveno dogmatsko-etički sustav vjerskih misli i moralnih pravila, već konkretna osoba, koja nas poziva da ju slijedimo.»

Papa «raspiruje» znanstvene diskusije

Ipak mi od pisca, profesora teologije na Papinom tronu očekujemo znanstvene standarde. Kritičari koji su već studirali njegovu knjigu predbacuju Ratzingeru da njegova slika Isusa Krista iz evanđelja ne odgovara spoznajama povijesno-kritičnih biblijskih studija. Kardinal Lehmann, predsjednik Njemačke biskupske konferencije naslućuje da će se po tom pitanju razbuktati sukob oko Papine knjige: «Način na koji Benedikt XVI. pokušava i u kojoj mjeri on uspijeva poštivati povijesno-kritične metode i njihove rezultate, a istovremeno i način na koji ih on nadilazi će u idućim mjesecima sasvim sigurno biti tema znanstvenih diskusija.» I to je poprilično neobično: Benedikt izričito naglašava kako za «Isusa iz Nazareta» ne želi koristiti svoj autoritet koji mu pruža činjenica da je on na koncu konca Papa, on čak poziva čitatelje da njegove rečenice aktivno stave pod znak pitanja.