1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tko ima pravo na obitelj?

Nova regulacija o obiteljskim zajednicama osoba istog spola ponovno je podijelila javnost na one koji to pozdravljaju ili su zbog toga čak osobno vrlo sretni, i one koji drže kako je riječ o političkoj podvali

Saborsko izglasavanje Zakona o životnom partnerstvu istospolnih osoba dočekano je prošlog tjedna u javnosti kao prevratna točka dugogodišnjeg procesa reguliranja obiteljskog prava građanki i građana homoseksualne orijentacije. Naravno, ne gledaju svi na to jednako, riječ je o temi koja i dalje izaziva burnu raspravu, ali je sasvim sigurno posrijedi veliki pomak za one koji to novostečeno pravo namjeravaju osobno iskoristiti. Ako se neistomišljenici pritom u nečemu slažu, to je stajalište da se zajednica koju će ovaj zakon štititi maksimalno približila instituciji klasičnog, heteroseksualnog braka.

Jedna od njih je i Kristina Crnković iz Zagreba koja sa svojom djevojkom intenzivno razmišlja o službenoj verifikaciji sad već gotovo desetljetne veze. „Sretne smo zbog ovog zakona, no s druge strane ne mogu negirati loš osjećaj zbog činjenice da smo se za svoja elementarna prava morale mukotrpno boriti“, rekla je za Deutsche Welle ova LGBT-aktivistkinja, koja smatra da se ujedno radi o pozitivnom povijesnom trenutku za čitavu hrvatsku državu i društvo. „Ne treba mi papir koji bi dokazivao da je u pitanju ljubav mog života“, dodaje ona, „nego potvrda koja donosi sigurnost i povjerenje u državne institucije“.

Sve osim posvajanja djeteta

Popis garantiranih prava uključuje primanje tj. prijenos obiteljske mirovine, realiziranje zdravstvenog osiguranja preko partnera, obavezu uzdržavanja, pravo na plaćeni izostanak s posla radi partnerove bolesti, itd. Zapravo, moglo bi se reći da su uzete u obzir sve beneficije koje imaju i heteroseksualci, izuzev prava na posvajanje djeteta. Također, ističe se i ključna semantička razlika pri imenovanju odnosa, jer se takva zajednica ipak ne zove oficijelno – brak. „Više jedna drugoj nećemo pred zakonom biti samo cimerice, sustanarke. Zagarantirano nam je pravo i na međusobne bolničke posjete, ako bi se jedna od nas razboljela“, nastavlja naša sugovornica.

Ona i njezina djevojka već računaju s jednom konkretnom i vrlo praktičnom povlasticom; jedna od njih dobila je posao u inozemstvu, u okviru Europske unije, a druga će imati pravo na regulirano preseljenje uz nju. „Ako poželimo dići kredit, ovako će nam i to biti dostupnije. Ali drago nam je zbog svega toga već i teoretski, jer ovime društvo priznaje da smo i mi obitelj, gdje se dvije odrasle osobe vole, poštuju i u potpunosti dijele život“, zaključuje Kristina Crnković. A uz pomoć LGBT-organizacije Zagreb Pride, došli smo i do još jednog interesenta za konzumaciju Zakona o životnom partnerstvu: biolog Ivo S. i njegov partner planiraju stupiti pred matičara dogodine, i zbog toga su vrlo sretni.

Zakon u prilog ljubavi

„Želimo to, a sad i možemo. Razlog je jednostavan – volim ga i želim ostatak života provesti uz njega. Tim zakonom dobili smo normalna ljudska prava i sa zadovoljstvom ćemo ih iskoristiti“, rekao nam je Ivo S. U razgovoru s njim došli smo i do prigovora onih koji smatraju da to nije primjereno, a predvođeni su udrugom „U ime obitelji“. Ta organizacija mišljenja je da je ovim zakonom iznevjerena volja građana koji su se zimus na referendumu većinski izborili da u Ustav RH bude unesena odredba prema kojoj je brak isključivo zajednica muškarca i žene. „Inzistirali su na važnosti naziva te zajednice“, riječi su ovog našeg sugovornika, „a sad se bune kao da se glasalo o sadržaju svake druge“.

Ivo S. tako misli da je udruga „U ime obitelji“, mogla i drukčije sročiti referendumsko pitanje, te pozvati građane na izjašnjavanje o sadržaju svake obiteljske zajednice, a ne se naknadno pozivati na drugu interpretaciju mišljenja naroda. Da bismo bolje shvatili i javnosti predočili stajališta te udruge, zamolili smo za izjavu i Krešimira Planinića, voditelja njezina pravnog tima. On je odmah po donošenju zakona u javnosti istupio s najavom podnošenja tužbe Ustavnom sudu RH, tvrdeći da je posrijedi „niz ozakonjenih pokušaja izjednačavanja braka kao zajednice žene i muškarca i drugih zajednica koje imaju različite datosti“.

Protivljenje udruge „U ime obitelji“

Prosvjedi zbog prava istospolnih zajednica

Hrvatsko društvo podijeljeno oko pitanja istospolnih brakova

Taj zakon po mišljenju Planinića jest „razvidan primjer nedemokratskog postupanja trenutačnih predstavnika javne vlasti pod krinkom boljeg i kvazieuropskog društvenog pristupa i time ignoriranje demosa – naroda“. Voditelj pravnog tima udruge „U ime obitelji“ drži kako je narod u ovoj zemlji na referendumu poslao jasnu, sadržajnu poruku, „a sada nam ljudi koji trebaju voditi Hrvatsku prema suncu i dalje se baviti drugim oporavljajućim temama, zakonskim smicalicama poistovjećuju brak i zajednice drugačijeg karaktera“. Dodao je tome i da je u ovom slučaju riječ o zaobilaznom nastojanju pretvaranja želja pojedinaca u pravo.

S obzirom na spomenutu opasku da je ovdje posrijedi „niz ozakonjenih pokušaja izjednačavanja“ braka i životnog partnerstva istospolnih osoba, priupitali smo Planinića i gdje bi se po njegovu mišljenju konkretno trebao nalaziti minimalni dopustivi razlikovni prag izmedju braka i dotične istospolne zajednice, dakle u kojim točno pravima i zakonskim točkama. „Nema razlikovnog praga, kako vi to kažete, i mislim da je suvišno javnosti analizirati dijelove predmetnog zakona kad isti u cijelosti ne odražava uvjerenje ljudi - naroda na ovim prostorima, a zakon bi trebao biti takvo ogledalo“, odgovorio nam je Krešimir Planinić.