1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tko dobiva i koliko financijske pomoći?

Tijekom svibnja bi Cipar trebao dobiti prvi dio novčane pomoći iz Europskog fonda za spašavanje ESM. U međuvremenu je pola bilijuna eura obećano za spašavanje pet država. Tko koliko plaća i tko dobiva kredite?

Pet zemalja eurozone će dobiti kredite, koje financiraju ostalih 12 članica ove monetarne unije. Osim toga, tu su i krediti za hitne slučajeve od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kao i bilateralni krediti država koje se nalaze u plusu namjenjeni onim zemljama koje su u minusu. Tko zapravo koliko dobiva za spas svoje banke i kao i za pokrivanje državnih troškova? 

Cipar: 23 milijarde eura

Parlament Cipra na sjednici u travnju odlučuje o mjerama štednje

Parlament Cipra na sjednici u travnju odlučuje o mjerama štednje

Prve tri od devet milijardi eura, iz Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) u Nikoziju stižu još ovog mjeseca. ESM je stalni fond za spašavanje eura. On snosi najveći teret najnovijih mjera spašavanja. Cipar dobiva još jednu milijardu od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu u koji uplaćuju i zemlje Europske unije. Još šest do deset milijardi eura Cipar će prikupiti eksproprijacijom štediša koji imaju više od 100.000 eura u određenim bankama. Rusija je Cipru i smanjila kamate na kredite. Sveukupno, Cipru su potrebne 23 milijarde eura. ESM je za sada obećao pomoć u trajanju od tri godine.
 

Grčka: najmanje 350 milijardi eura

uvropska unija, pojedinačne države i Međunarodni monetarni fond obećali su Grčkoj 240 milijardi eura. Daleko najveći program pomoći stiže od EFSF, privremenog prethodnika stalnog fonda za spašavanje eura ESM. Od obećanih 142 milijarde EFSF je do sada isplatio 116, ostalo je dakle još 28 milijardi. Od pojedinačnih zemalja Grčka je dobila bilateralnih kredita u ukupnom iznosu 53 milijardi eura. Međunarodni monetarni fond je do sada isplatio 20 milijardi. Od davatelja kredita iz privatnog sektora, Grčka je prikupila 107 milijardi eura, tako da je ukupna suma za spašavanje oko 350 milijardi eura. Sadašnji program za spašavanje financiran je do kraja 2014. godine. Tek 2020. godine će Grčka svoje dugove smanjiti na razinu dovoljno nisku da će ih sama moći otplaćivati.

 Irska: 85 milijardi eura
 

Michael Noonan, ministar financija Irske

Michael Noonan, ministar financija Irske

Krajem 2013. Irskoj ističe program za pomoć. Tada će ova zemlja ponovno moći dobivati kredite na financijskim tržištima. Od 85 milijardi eura potrebnih da se bivši „keltski tigar“ očisti svoj bankarski sektor, Irska je 17,5 milijardi eura sama prikupila (državne imovina i mirovni fondovi). Preostalih 67,5 milijardi dolazi iz fondova Zajednice svih država članica EU-a (22,5 milijardi), iz EFSF fonda za spašavanje od 17 država eurozone (12,8 milijardi), od Međunarodnog monetarnog fonda (20 milijardi) i kredit od Velike Britanije (3,8 milijardi). Irska nije preuzela sva sredstva koja su joj na raspolaganju, kod EFSF je još uvijek gotov 5 milijardi eura.

Portugal: 78 milijardi eura
 

Obzirom na broj stanovnika, Portugalu je potrebna najmanja pomoć od međunarodne zajednice. Kada se odobrenih 78 milijardi eura, raspodjeli po glavi stanovnika to iznosi oko 7.000 eura po osobi. Usporedbe radi, u Grčkoj je riječ od oko 30.000 eura po stanovniku. Portugal je do sada iskoristio nešto više od 60 milijardi eura iz programa za spašavanje, koji je ravnomjerno raspoređen između EFSF-a, Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, sa po 26 milijardi eura.
 

Španjolska: poseban slučaj banke
 

Prosvjedi u Španjolskoj

Prosvjedi u Španjolskoj

Za dokapitalizaciju banaka, Španjolska je zatražila ukupno do 100 milijardi eura iz ESM -a. Novac ide manje više direktno bankama, a ne u državni buždet, pa zato Španjolska ne mora provoditi tako oštre mjere štednje kao druge takozvane "programske zemlje" Irska, Portugal, Grčka i Cipar. Od raspoloživih 100 milijardi eura, Španjolska je preuzela oko 41 milijardu. Ako banke ne mogu vratiti poseuđen novac, španjolska vlada, kao jamac, dužna je da ga vrati zemljama davaocima, odnosno ostalim 16 članica eurozone.
 

Fond za spašavanje još nije ispražnjen
 

Zgrada MMF-a u Washingtonu

Zgrada MMF-a u Washingtonu

Države koje primaju pomoć iz europskog fonda za spašavanje, više u njega ne ulaćuju. To znači, što više država zatraži pomoć, tim u njega više moraju uplaćivati preostale članice eurozone. Njemačka jamči 27 posto kredita, Francuska 20, Italija 18. Do sada je iz fondova isplaćeno oko 205 milijardi eura EFSF(155) i ESM (50). Šef spasilačkih fondova u Luksemburgu, Klaus Regling, u travnju je rekao da stalni fond ESM - čak i poslije plaćanja svih pomoći za Cipar – ima još oko 90 posto od svojih 500 milijardi.

ESM i sam uzima kredite, na osnovu garancija vlastitog kapitala država članica, a zatim novac, pod povoljnim uvjetima daje zemljama u krizi. Primjerice, krediti  ESM-a za Grčku dati su na rok do 30 godina. Hoće li novac ikada biti vraćen, i kako – to je pitanje.
 

I Mađarska, Rumunjska i Latvija su dobile hitne kredite tijekom financijske krize. Te zemlje nisu članice eurozone i zbog toga su dobile pomoć direktno od Europske unije ili Međunarodnog monetarnog fonda. Mađarska je već otplatila kredite u ukupnom iznosu od 14 milijardi eura. Latvija počinje s otplatom 4,5 milijardi eura slijedeće godine. Rumunjska treba početi s vraćanjem svojih ukupno 19 milijardi eura od 2015. godine.

Preporuka uredništva