1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tko bi gori, sad je doli

Konzultantska kompanija McKinsey uplašila je Nijemce: do 2020. godine će, tvrdi jedna studija te firme, drastično opasti broj pripadnika srednjeg društvenog sloja. Siromaštvo može spriječiti samo jak gospodarski rast.

Njemački beskućnik

Njemački beskućnik prosi "za život" (Für das Leben)

Strah od budućnosti se prije tri godine (2005.) definitivno počeo širiti među Nijemcima - tada se svaki drugi Nijemac plašio budućnosti. Za ilustraciju: 2001. ta je tema zadavala glavobolje samo četvrtini stanovnika Njemačke. Sredinom ovog desetljeća pesimizam je zahvatio široke društvene slojeve prije svega zbog nezaposlenosti i pada životnog standarda. Socijalnog se ponora prije svega plaši srednji sloj koji je "kralježnica" svakog zdravog društvenog poretka. Jesu li ti strahovi opravdani ili su Nijemci samo previše pljašljiv narod?

Siromasi u Münchenu

"Novo" njemačko siromaštvo: umirovljenici čekaju u Münchenu na podjelu besplatnih namirnica

Odumire li srednji sloj?

Horor-scenario njemačke budućnosti ovih je dana objavila ugledna konzultantska kuća McKinsey. Autori studije tvrde da će do 2020. godine manje od 50% Nijemaca biti dio srednje bogatog društvenog sloja ukoliko njemačko gospodarstvo nastavi bilježiti stope godišnjeg rasta koje su se ustalile proteklih godina: znači oko 2%. Srednji bi sloj po toj viziji brzim koracima odumirao. Potvrde li se McKinseyeva predviđanja, njemačka će srednja klasa 2020. brojati čak 10 milijuna ljudi manje nego sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. Tako negativan razvoj, odnosno radikalno širenje jaza između bogataša i siromaha, može zaustaviti jedino snažan konjunkturni razvoj, tvrdi McKinsey. A to konkretno znači: stopa od najmanje 3% godišnje. Koliko je zemlja udaljena od tog cilja pokazuju aktualni podaci: Njemački ekonomisti do kraja 2008. u zemlji očekuju gospodarski rast od samo 1,7%.

Njemački znanstvenici pak sumnjaju koliko su realistični podaci do kojih je došla američka konzultantska firma. Markus Grabka, znanstveni suradnik njemačkog Instituta za gospodarska istraživanja u Berlinu sudjelovao je u izradi jedne slične studije o perspektivama srednjeg društvenog sloja. No, on sam je, kako priznaje, vrlo skeptičan kad se radi o simulacijama "a la McKinsey": "Brojni faktori otežavaju pouzdanu projekciju društvenog i privrednog rasta do 2020. Na primjer, kako će se razvijati demografska slika ili situacija na tržištu rada i pokazatelji poput rasta dohotka radnika. Kada se na temelju tih nesigurnih pokazatelja uopće radi neka simulacija, mora se otvoreno reći da je konačni proizvod više pretpostavka, a ne stvarni, odnosno izvjesni rezultat."

"Prognoza, a ne realan scenario"

Jednostavnim riječima rečeno: Grabka McKinseyevu studiju smatra prognozom. Pa ipak, i on sam u svojoj je ranijoj studiji došao do zaključka da njemački srednji sloj postaje sve tanji. Grabkini rezultati se temelje na provođenju empirijske studije, a ne pretpostavki. Umjesto da baci pogled u budućnost, berlinski je stručnjak analizirao što se događalo u prošlosti. I shvatio da je između 80-ih godina prošlog stoljeća i početka 21. vijeka preko 60% njemačke populacija pripadalo srednjem sloju. Od početka ovog stoljeća njihov je broj osjetno opao i trenutno je samo svaki drugi Nijemac "član" tog društva. Za razliku od McKinseya, Grabka tvrdi da pojačana stopa gospodarskog rasta ne može automatski zaustaviti trend "umiranja" srednjeg sloja: "Bruto društveni proizvod i raspodjela raspoloživog dohotka nisu u izravnoj vezi. Mi smo usporedili podatke o 22.000 osoba za godine između 1984. i 2007. i shvatili da između ta dva pokazatelja nema izravne veze."

Bogate žene prolaze kraj jedne beskućnice

Jaz između bogatih i siromašnih sve je veći i u Njemačkoj (scena iz Ukrajine)

Problem nije stopa privrednog rasta, već promjene društvenih odnosa: sve više samohranih majki i očeva moraju sami zarađivati novac za preživljavanje i tako "ispada" iz kruga srednje bogatih, odnosno završava u krugu siromašnih ljudi. Važnu ulogu igra i situacija na tržištu rada: sve je više nezaposlenih, sve se manje ljudi nalazi u stalnom radnom odnosu, sve je više onih koji ne rade puno, već skraćeno radno vrijeme, sve više je zaposlenika u kojima se isplaćuje minimalna plaća.

Neki ljudi postaju i bogatiji...

Onaj tko želi spriječiti izumiranje srednjeg sloja mora uvažiti sve te faktore, napominje Grabka. On dodaje i kako nije dovoljno biti zabrinut zbog broja pripadnika tog sloja: puno je važnije po njegovom mišljenju: "...istražiti kako se mijenja društvena situacija, kakve su šanse uspona na socijalnoj ljestvici, a kakvi su rizici pada? Pogledamo li primjerice u prošlost, shvatit ćemo da je upravo u posljednjih šest-sedam godina porastao rizik ispadanja iz srednjeg sloja. Zbog čega?"

No, uz sve negativne promjene i subjektivno doživljene rizike valja naglasiti da pripadnici srednjeg sloja ne postaju isključivo siromašniji nego što su ranije bili. Oni, barem neki od njih, postaju i bogatiji. Znanstvenik Grabka istražio je i taj razvoj: on je analizirao 2002. godinu i zaključio da je 10% ljudi iz srednjeg društvenog sloja u Njemačkoj tog "godišta" u posljednjem periodu postalo imućnije. Većina se ipak kreće u drugom smjeru: u smjeru siromaštva.(sma)

Preporuka uredništva