Tko štiti ljudska prava u Europi? | Panorama | DW | 23.02.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tko štiti ljudska prava u Europi?

Pored globalnog sustava za zaštitu ljudskih prava pri UN-u, postoje i brojni regionalni. Najrazvijeniji je onaj u Europi. Prije pola stoljeća osnovan je Europski sud za ljudska prava. Da li je on samo tigar od papira?

Europski sud za ljudska prava u Strassburgu

Europski sud za ljudska prava u Strassburgu - važan nosivi stup europske zajedničke kuće

"Nikada više Hitler! Nikada više Auschwitz!" Nakon Drugog svjetskog rata to su bile važne misli vodilje pri konstrukciji nove europske zajednice. Kada je postalo jasno da se kontinenent sve više dijeli na Zapad i Istok, ljudska prava su postala važan most između oba ova bloka. Vijeće Europe je, kao prva europska institucija poslijeratnog vremena, ljudska prava stavilo u prvi plan svog djelovanja. Ono je međutim željelo da to uradi bolje nego UN-a koji je 1948.godine usvojio Deklaraciju o ljudskim pravima, važan, ali ne i obavezujući dokument.

23. veljače 1959. godine osnovan je Europski sud za ljudska prava u Strassbugu. Ovaj sud je iznad nacionalnih sudova, tu građani, ukoliko ne uspiju ostvariti svoja prava pred nacionalnim sudovima, mogu tužiti državu.

Preko deset tisuća presuda u pola stoljeće postojanja

Preko deset tisuća presuda u pola stoljeće postojanja

Sud može utvrđivati visinu odštete za žrtve. Tako je u teoriji. U praksi se u više navrata desilo da neke europske zemlje ignorirju odluke Suda. Često je to organizacijama za ljudska prava povod da ga posprdno označavaju tigrom od papira.

Nezaobilazna institucija

Ali Sud za ljudska prava ipak predstavlja pun pogodak. To se može vidjeti i po broju tužbi. Tokom godina njihov broj je rapidno porastao. U prvih četrdeset godina, do 1998. je bilo 837 presuda. A u rujnu 2008. donesena je desttisućita presuda.

Najveća novost ovog suda je što podnosilac tužbe ne mora prvo ići preko Europske komisije za ljudska prava već se može direktno obratiti Sudu za ljudska prava u Strassburgu. Koliko je važan ovaj sud vidi se i prilikom učlanjenja novih zemalja u EU.

Na sudu i obični građani mogu tužiti države, direktno i s dobrim izgledima na uspjeh - i to sve zemlje članioce Vijeća Europe

Na sudu i obični građani mogu tužiti države, direktno i s dobrim izgledima na uspjeh - i to sve zemlje članioce Vijeća Europe

Europska unija prvo pita Vijeće Evrope, a time indirektno i sudije u Strazburu, kako se ponašala zemlja, budući kandidat za učlanjenje. Samo kada se u Strassburgu da zeleno svjetlo, dotična zemlja proglašava se i službeno kandidatom za učlanjenje i kreće se u službene pregovore.

Vijeće Europe pokazalo se kao prilično uspješan borac za ljudska prava. Ne samo zato što mu to leži na srcu, već i stoga što se ova organizacija proširila i dobila na značaju. Od pada Berlinskog zida Vijeće Europe broji 47 članica, kako sa zapada tako i sa istoka Europe. Sve europske zemlje su učlanjene u Vijeće Europe osim Bjelorusije, koja ima status kandidata. Osim toga je preko Rusije sa svojim republikama na Kavkazu, ali i preko Turske jednom nogom i u Aziji.