1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tko će spasiti (jadne) banke?

Nakon sastanka njemačke kancelarke Merkel s francuskim predsjednikom Sarkozyem je rečeno malo čega novog, makar je očito da se ipak razmišlja o "Planu B": stečaju Grčke i pitanju - tko će nadoknaditi gubitak bankama?

Nicolas Sarkozy i Angela Merkel

Izjave francuskog predsjednika i njemačke kancelarke nakon sastanka u Berlinu ove nedjelje (9.10.) prije su ličile na neko starogrčko proročište, nego na koncept izlaska iz krize. Tako je predsjednik Sarkozy izjavio kako su u kontaktu s "trojkom" koja ispituje stanje u Grčkoj i kako je "Grčka dio zone eura" te da će "naći rješenje koje će osigurati financijsku stabilnost Europe i istovremeno biti trajno rješenje problema u Grčkoj".
 
"Dogovorite se konačno!"
 
Prosvjedi u Grčkoj

Sve je više sumnje da se Grčka ne može vječito spašavati od potonuća

Takve, ne baš određene izjave su i britanskog premijera Davida Camerona navele da izgubi strpljenje pa je iz Londona pozvao na "brzo rješenje dužničke krize". Jer vrijeme ističe, a trenutna nesigurnost ima "zastrašujuće posljedice" za svjetsko gospodarstvo, smatra britanski premijer. Zona eura je u "osjetljivom položaju", čuje se iz Downing Streeta, i može se spasiti samo "brzim i odlučnim mjerama" u svijetu tržišta kapitala.
Doista, nakon sastanka Angele Merkel i Nicolasa Sarkozya mediji zaključuju kako doduše ovi političari ustraju u odluci Grčku zadržati u zoni eura, ali više niti Berlin nije siguran da može spasiti Atenu od bankrota. No tu se i stručnjaci kreću na nepoznatom području: kako jedna članica zajedničke valute i trgovinske zone uopće može proglasiti svoju platežnu nesposobnost?
 
Lančana reakcija kroz europske banke
 
Francusko-belgijsko-luksemburška banka Dexia

'Lančana reakcija' je već počela i zahvatila i prvu veliku europsku banku, Dexiu

U "normalnim" okolnostima to znači slom vanjskotrgovinske razmjene i, u pravilu, inflaciju kakvu smo na primjer vidjeli u Argentini, ali ako Atena, kao članica EU-a i zone eura, proglasi da ne može podmirivati dugove, to će direktno pogoditi europske banke koje su investirale u toj zemlji. Po svemu sudeći, upravo tu leži spor između Pariza i Berlina: obzirom da su upravo mnoge francuske banke upletene u Grčkoj, bankrot Atene će neminovno značiti pad kreditne vjerodostojnosti i tih banaka i, po svemu sudeći, onda i čitave države Francuske. To, naravno, više smeta francuskog predsjednika nego sudbina Grčke pa se postavlja pitanje, hoće li europski fond za stabilnost koji se upravo izglasava u parlamentima, uskočiti u pomoć i (francuskim) bankama?
Konačan odgovor se nije čuo u Berlinu ove nedjelje nego tek izjava njemačke kancelarke kako su "odlučni učiniti što je potrebno kako bi osigurali rekapitalizaciju naših banaka, jer je razumna ponuda kredita osnova za dobar gospodarski razvoj". EFSF zapravo nije zamišljen da novcem poreznih platiša pomaže komercijalnim bankama koje su se preračunale, ali su Merkel i Sarkozy najavili kako će "Njemačka i Francuska iznijeti nove prijedloge koji bi donijeli još tješnju suradnju koja će još više obvezivati u pitanjima financijske i gospodarske politike zemalja eura", riječi su kancelarke Merkel. Ona dodaje kako će to značiti i "promjenu ugovora" među zemljama članicama.
Što će to konkretno značiti i odakle bi te banke trebale dobiti novac - to bi trebali čuti uskoro, najkasnije na sastanku na vrhu zemalja G-20 početkom studenog u Cannesu.
 
Autor: A. Šubić (agencije)
Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva