Tko će biti prvi stalni predsjednik EU-a? | Panorama | DW | 19.11.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tko će biti prvi stalni predsjednik EU-a?

Odgovor na pitanje o predsjedniku i ministru vanjskih poslova Europske unije stiže najranije večeras (19.11.) ili možda ipak sutra na izvanrednom summitu u Bruxellesu. Kandidata je mnogo, ali pravih favorita malo.

Švedski premijer Reinfeldt, iza njega njemačka kancelarka Merkel i austrijski kancelar Feymann

Može li švedski premijer Reinfeldt ispregovarati kompromis oko kandidata?

Prvi stalni predsjednik Europske unije, možda najveća novost Lisabonskog sporazuma koji stupa na snagu 1.prosinca, mogao bi biti sadašnji belgijski premijer Herman Van Rompuy. On govori nekoliko jezika, uspješno je riješio belgijsku krizu vlade, prihvatljiv je za sve članice i dolazi iz redova konzervativnih, koji trenutno imaju većinu u Europskom parlamentu. Za mjesto ministra vanjskih poslova ili kako se ta funkcija službeno zove, visokog predstavnika za vanjsku politiku, ima nekoliko kandidata. Osim što bi morao biti socijaldemokrat morao bi predstavljati i veliku članicu radi ravnoteže prema malima. Prisjetimo se, predsjednik Komisije je Barroso iz Portugala, a Van Rompuy je iz Belgije. Budući je šef britanske diplomacije David Miliband odbio kandidaturu, preostaje samo još netko iz Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske ili Poljske. Njemačka otpada jer želi imati povjerenika s važnim ekonomskim resorom, ali Nijemci žele kasnije preuzeti i funkciju predsjednika Europske središnje banke koju sada još vodi Francuz Trichet. Poljaci već imaju predsjednika Europskog parlamenta Buzeka. Dakle, ostaju još Francuzi, Španjolci i Talijani, odnosno Kouchner, Gonzalez ili D’Alema. Posljednji, Massimo D’Alema, vodi se kao favorit, premda istočnoeuropske članice Unije nisu oduševljene tom idejom zbog njegove komunističke prošlosti. Među kandidatima se nalaze samo konzervativni ili socijalisti. Gdje su tu liberali i zeleni i prije svega, gdje su žene koje čine 52 posto europskog stanovništva?

Žene traže veću zastupljenost u vodećim pozicijama EU-a

Vaira Vike-Freiberga, bivša latvijska predsjednica

Vaira Vike-Freiberga, bivša latvijska predsjednica

Najvjerojatniji izbor isključivo muških političara za vodeće funkcije u Europskoj uniji za predstavnicu europske ženske krovne organizacije European Women’s Lobby predstavlja pravi skandal. «Zabrinuta sam, razočarana i ljuta», izjavila je Myria Vassiliadou, glavna tajnica ove organizacije, ukazujući da je u članku 6. Europskih sporazuma zapisana jednakost žena i muškaraca. Osim toga izgleda da će i nova Europska komisija imati još manje povjerenica nego prošla koja je već sa samo 8 žena od 27 članova Komisije bila nezadovoljavajuća.

Teške riječi i optužbe zbog procedure izbora

Švedska ministrica za europska pitanja Cecilia Malmström iduća je švedska povjerenica

Švedska ministrica za europska pitanja Cecilia Malmström iduća je švedska povjerenica

Zbog procedure izbora pale su teške riječi iz Latvije. Bivša predsjednica te zemlje Vaira Vike-Freiberga napala je čelnike Unije da se dogovaraju «iza zavorenih vrata» te da bi trebali prestati ponašati se kao bivši Sovjetski Savez. Vika-Freiberga je otvoreno izrazila svoju kandidaturu za vodeću funkciju u EU-u. Kritika je stigla i iz Velike Britanije gdje se postupak izbora predsjednika Unije smatra «kremljologijom», a to je naziv kojim se tijekom hladnoga rata opisivao pokušaj shvaćanja što se događa unutar Sovjetskog Saveza. I na koncu kritike stižu i iz Irske, gdje je ministar za europska pitanja Dick Roche pozvao čelnike Unije da prekinu s «glupavim i djetinjastim natjecanjem u ljepoti». Europskoj uniji nije potrebna nekakva primadona ili ljepotan već osoba koja će biti sposobna voditi Europu.

Za početak 20 milijuna eura za rad stalnog predsjednika Unije

Barroso, predsjednik Europske komisije

Stalni predsjednik EU-a imat će slična godišnja primanja kao i Barroso, predsjednik Europske komisije

Za sada je jedino sigurno da će novi stalni predsjednik za rad svoga kabineta imati na raspolaganju 20,5 milijuna eura. To je odlučeno nakon usvajanja proračuna EU-a za 2010. godinu koji je porastao za šest posto na 122,9 milijarda eura, do čega jednu petinu (24,5 milijarda) uplaćuje Njemačka. Godišnja plaća stalnog predsjednika EU-a iznosit će 300.000 eura, što je jednako ili slično godišnjim primanjima predsjednika Europske komisije. Barroso na svoju plaću dobiva još dodatak od 15 posto za uzdržavanje rezidencije, što je 44.000 eura godišnje. Za reprezentaciju Barroso dobiva 1.418 eura mjesečno ili nešto više od 17.000 eura godišnje

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva