1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Tjedan u kojem su dominirali Europa, zdravstvo, sindikati i suša

Reakcija na vijest tjedna o tome da su americke okupacijske snage u Mossulu ubile dvojicu sinova bivšeg irackog diktatora, Udaija i Qasaija Husseina stigla je i iz Berlina. "Sinovi su pripadali tom režimu. Nadamo se da ce to (Iraku) dati više sigurnosti i stabilnosti, da ce pridonijeti prekidu nasilja te da ce i Saddam Hussein uskoro biti uhvacen" izjavio je u Berlinu njemacki ministar vanjskih poslova Joscha Fischer, koji od ovog vikenda, dok se kancelar Schröder odmara u kucnoj atmosferi u Hannoveru, vodi poslove savezne vlade. No, iako su posvuda aktualni godišnji odmori, ovoga su se tjedna ipak na izvanrednoj sjednici u Bundestagu okupili clanovi parlamentarnog odbora za Europu kako bi od svojih delegata u europskom konventu - ministra Fischera, socijaldemokrata Jürgena Mayera i CDU-ovca Petera Altmaiera -dobili informacije iz prve ruke o nacrtu europskoga ustava.

Svih 28 zemalja koliko je sudjelovalo u njegovoj izradi napravilo je neki ustupak, tako i Njemacka. "Kompromis je nešto s cim nitko nije najsretniji, ali s cim svi mogu dobro živjeti. Tada je to dobar kompromis," rekao je šef njemacke diplomacije Joschka Fischer i ustvrdio kako su u Konventu upravo to postigli. S njim se složio i zastupnik u Bundestagu Peter Altmaier, koji je u Konventu predstavljao Kršcansko-demokratsku uniju: "To što je nastalo nije ni konstituiranje neke europske superdržave, niti ce se Europska unija degenerirati u neku slobodnu trgovinsku zonu, vec je to razborit, pragmatican kompromis, koji je bio potreban kako bi se riješio citav niz problema."
Sada je bitno na meduvladinoj konfernciji što ce se održati najesen raspraviti o nacrtu kao cjelini, a ne ga ponovno rastavljati u dijelove, naglašava Fischer: "Savezna vlada podržava ovaj nacrt. On ce biti vodilja našega djelovanja. No, ako se otvori (ako se ponovno krene pregovarati o njegovim dijelovima), tada necemo ostati suzdržani, No od nas na meduvladinoj konferenciji nece potjeci stajalište: ovo se sad mora mijenjati.

Ono što se mora mijenjati je njemacki sustav zdravstvenog osiguranja - na iznenadenje cak i samih pregovaraca, vladajuce stranke i oporba pocetkom su tjedna pronašli rješenje koje bi moglo zadovoljiti sve strane koje o tome odlucuju.

U sljedece cetiri do pet godina treba uštedjeti dvadeset milijardi eura kako bi se stopa obveznog zdravstvenog osiguranja sa sadašnjih 14,5 smanjila na 13 posto. Na kraju ce pacijenti ipak morati placati vecu participaciju: deset eura po kvartalu za posjet lijecniku, deset eura za lijek na recept, deset eura za dan u bolnici kojih ukupno u godini ne smije biti više od 28. Prosjecno ce to godišnje biti 500 eura po svakom osiguraniku, no participacija ne može biti veca od dva posto brutto primanja. Kod kronicnih bolesnika gornja je granica jedan posto. Djeca i mladež oslobodena su placanja. Za ministricu zdravstva to je Ullu Schmidt to je pravi put koji vodi bitno jednostavnijem i pravednijem sustavu koji vodi racuna o obiteljima s djecom, o kronicnim bolesnicima te da svatko može sukladno sa svojim sposobnostima koristiti zdravstvenu skrb. Sljedecih nekoliko tjedana ovaj bi dogovor trebao biti pretocen u zakonski tekst, a zatim što prije doci na zastupnicke klupe u Bundestagu. Rasprava ce biti jamacno više nego živa, jer FDP primjerice uopce nije zadovoljan. To uostalom naglašava i predsjednik kluba zastupnika liberala Wolfgang Gerhard: "Tu nije postignut nikakav proboj. Usudujem se prognozirati da cemo za dvije godine ponovno morati voditi pregovore o tome jesu li ove promjene dovoljne."

Westerwelle ima problema i s drugim prijedlozima koji su uslijedili nakon ovog konsenzusa u zdravstvu. Naime, i vicekancelar Fischer i glavni pregovarac stranaka unije, dopredsjednik njihova kluba zastupnika u Bundestagu Horst Seehofer misle kako sada valja dugorocno mijenjati i sustav financiranja socijalnoga osiguranja. Za njih je rješenje u "društvenom osiguranju" koje ce uplacivati svi, bez obzira na zanimanje, jesu li državni službenici, samostalni poduzetnici ili zaposleni kod nekog poslodavca, a u osnovicu bi ušle sve vrste prihoda - od placa, preko najamnina i kamata, do dobiti od dionica. Postoje i prijedlozi prema kojem bi svaki odrasli gradanin trebao za socijalno osiguranje solidarno placati paušalan iznos, no za kriticare, poput šefa liberala, i jedno i drugo suprotno je politicko-ekonomskim normama njemackoga društva. Za Westerwellea taj model predstavlja "socijalizam u šnitama". "Društveno osiguranje je uniformiranje, birokratski korzet koji je poznat još samo iz DDR-a", naglašava on pitajuci se zašto bi taj relikt planske privrede trebao funkcionirati kod nas. Predsjednik udruge poslodavaca Dieter Hundt u tom prijedlogu takoder ne vidi rješenje problema za nedovoljne prihode u socijalnom sustavu. On navodi kakobi se time doduše povecao broj osiguranika, ali bi istodobno skocio i broj onih koji bi polagali pravo na socijalne usluge. Ali, poznavajuci obicaje njemacke politicke scene do konkretnijih prijedloga povest ce se još rasprava i rasprava.
Ono što se još ovih dana treba kako-tako riješiti pozivi su seljaka u pomoc - suša nije zaobišla ni njemacka polja.

Berlin i Brandenburg ove godine bilježe najmanje oborina u posljednjih 150 godina: Predsjednik njemackog seljackog saveza Gerd Sonnleitner kaže: "Ovo je Meksiko, južni Sibir. Ovdje ce nastati pustinja ako vrijeme nastavi ovako." Zamjenik glavnoga tajnike te organizacije Adalbert Kienle navodi kako se gotovo ravnalom na zemljovidu može povuci crta gdje seljaci imaju najvecih problema: "Od Hamburga do Münchena - što je zapadno od toga može ocekivati znatno manje prinosa kod žita, kukuruza, krumpira... No, istocno od te crte, u regijama istocne Pomeranije, Brandenburga, ali i dijelovima Saske i Saske-Anhalt stravicni je gubitak prinosa, gotovo potpun. Kod pojedinih žitarica izmedu 70 i 80 posto. Tamo ne raste više ništa, nikakvo žito, nikakva slama, ništa." Na uljanoj repici usjev je za trecinu manji od ocekivanog. jedva da su se razvile mahune, snažno su zaostale u razvoju, male sjemenke, pokazuje Ullrich Grandbauer.
"Dva tri pljuska ne može poboljšati stanje. Zemlja je tvrda kao kamen, a ako se sušno razdoblje nastavi upitna ce biti i priprema zemljišta za sljedecu sjetvu" kaže on. Teško da ce se seljaci zadovoljiti izjavom Friedricha Wilhelma grofa od Baringdorfa, predsjednika odbora za poljoprivredu u Europskom parlamentu, koji napominje kako takve štete pripadaju riziku seljackog zanata, jer ima sušnih i ima drukcijih godina.

Ministrica za zaštitu potrošaca - u cijem resoru je i agrar, Renate Künast sa zanimanjem je pratila ovakve izjave: "Puno je takvih glasova. Jucer sam u nekom listu citala što je sad s onima koji prodaju kišobrane? U tome vidite da se rasprava u društvu promijenila, da neke stvari nisu više same po sebi razumljive. S time se naravno moraju suociti i poljoprivrednici, jer ljudi takoder kažu: što je s godinama kada poljoprivreda ili pojedina podrucja svoje prihode povecaju za deset, dvadeset posto? To zadržavaju za sebe i ne vracaju poreznim obveznicima." Zbog toga je Künast potpuno na strani Bruxellesa koji odreduje pravila kada se može priskociti u pomoc: "Gospodarstvo mora imati gubitak prihoda od najmanje 30 posto i mora imati problema s likvidnošcu. Naravno ima onih gospodarstava koji imaju velike rezerve. Njima se mora reci posegnite za njima."

Inace su vec kod poljoprivrednih mirovniskih banaka pokrenute izvanredne povoljne kreditne linije za one seljake koji moraju kupovati stocnu hranu, a savezne su zemlje pocele poljoprivrednicima odobravati odgodu placanja poreza. Koliko ce se u konacnici za koji program morati osigurati novca znat ce se kada prode žetva - a ona na svim usjevima završava najmanje dva tjedna ranije od uobicajenog.

Ranije nego što je trebalo sa sindikalne scene odlazi predsjednik najveceg industrijskog sindikata IG Metalla Klaus Zwickel. 2 milijuna i 600 tisuca clanova sindikata metalskih radnika nacelno je moglo odahnuti: nakon propasti štrajka na Istoku Njemacke kada se tražilo skracivanje radnog vremena na 35 sati tjedno, bezuspješno se tražio krivac za neuspjeh štrajka. Na udaru je bio podpredsjednik i predvideni nasljednik direktorske fotelje IG Metalla Peters kojemu se prigovaralo da se upustio u štrajk voden prastarim i ukorijenjenim sindikalnim obicajima, ne osvrcuci se da je nezaposlenost na Istoku ponegdje i veca od 20% ali polovica Uprave sindikata bila je protiv i reformatora u samom sindikatu koji su navodno izdali tradicionalni radnicku solidarnost i kakav je na primjer Berthold Huber. No onda je procurilo kako se upravo Peters i Huber dogovaraju o položaju predsjednika i podpredsjednika IG Metalla - i to je za trenutnog predsjednika Zwickela bilo previše: "S ovim saltom-mortale mislim da se nece složiti mnogi clanovi, djelatnici i povjerenici sindikata. Nakon skoro 10 godina - nedostaje ravno još mjesec dana - na celu sindikata metalskih radnika, dajem ostavku na mjesto predsjednika IG Metalla."
Zwickel je svojom ostavkom želio stvari istjerati nacistac i sada je na njegovom zamjeniku i - cinom ostavke - predsjedniku Petersu da na skupštini objasni i neuspjeh štrajka, i šurovanje za ledima Zwickela i uopce, kako si on to zamišlja da sindikat vodi tandem konzervativca na celu i reformatora kao njegovog zamjenika. Peters je vec dokazao da zna zatvoriti uši kada se cuju pozivi za njegovom ostavkom:"Mi cemo predsjedništvu stranke podnijeti prijedlog za kojeg vjerujemo da ce sindikat izvuci iz krize i da ce pridonjeti zadovoljstvu citave organizacije. Mi smo se sporazumjeli oko zajednicke linije."Koliko je zajednicka linija Peters-Huber i zajednicka linija IG Metalla, vidjet cemo na skupštini u rujnu - i na statistici broja clanova sindikata. Jer njih je sve manje.

Sve manje je i politicara u glavnom gradu. Politicka siesta u Berlinu slucbeno ce potrajati devet tjedana, no za vrijeme te ljetne stanke ipak se nece svi odmarati. Bit ce i zastupnika koji ce se posvetiti svojim izbornim bazama, mnogi ce poštedeni svakodnevnih sjednica i sastanaka zbog kojih su svako malo morali gledati u kalendar i na sat u miru raditi na zakonskim dokumentima za poreznu i zdravstvenu reformu, a oni koji se odmaraju, kao kancelar Schröder, primjerice, bit ce uvijek dostupni i spremni odazvati se svim hitnim pozivima.