1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Tjedan u Berlinu uoci obiljezavanja 60. godisnjice kraja rata

"Da samosvjesno, kao demokratske snage za sebe uzmemo u obzir javnost...zato je, vjerujem , najvaznije da se demokratska javnost osmog petog u potpunosti okupi, da neonacisti ne dobiju ni najmanje prostora da se tamo krecu nego da demokratska javnost tamo pokaze sto demokracija zapravo znaci..." tako je ministar unutrasnjih poslova Schily komentirao odluku Ustavnog suda da odbaci zalbu neonacista, koji su se zalili zbog zabrane demonstriranja zu spomenik zrtvama holocausta. Na prostor oko njega Schily je istodobno pozvao demokratske snage, "kako za ekstremnu desnicu ne bi bilo mjesta" no do zadnjeg su trenutka manifestacije povodom sezdesete obljetnice zavrsetka drugog svjetskog rata, koje su pocele u subotu- kontroverzne barem za jedan, iako manji dio javnosti. Njezin najveci dio kapitulaciju Njemacke drzi i danom oslobodjenja- a u tom se smislu datum biti obiljezen i u Moskvi- gdje ce prvi puta medju pobjednicima drugog svjetskog rata biti i sef njemacke vlade, sasvim u duhu pomirenja na koje je povodom proslave pozvao ruski predsjednik:

Razdoblje pomirenja u Evropi se mora zakljuciti, sada trebamo prijeci u fazu pozitivne i efektivne suradnje izmedju sviju drzava...tako je ruski predsjednik Putin, u ekskluzivnom intervjuu za dva njemacka javna TV- kanala, ARD i ZDF, odgovorio na pitanje kako vidi buducnost, 60 godina nakon rata. U tom kontekstu, rekao je, Moskva drzi i da je planirani berlinski spomenik zrtvama holocausta, koji ce ovog tjedna biti otvoren, dokaz njemackog "zrelog ophodjenja s povjescu". Priznao je da je za vrijeme rata i njemacko stanovnistvo tesko stradalo ali, citat" to nije bila krivica Sovjetskog saveza, nismo mi poceli rat." Sto je nakon svega, Sovjetski Savez je u drugom svjetskom ratu izgubio 25 milijuna ljudi, doslo do danasnjih vrlo dobrih odnosa odnosa Berlina i Moskve , Putin je nazvao posljedicom velikih napora da se opet dodje do osjecaja postovanja i simpatija koje su dva naroda povezivala stoljecima. Cinjenicu da je opet tako, kancelar Schröder je pak jednostavno ocijenio cudom. Obojica su uoci 60 godisnjice zavrsetka drugog svjetskog rata populistickom Bild-Zeitungu dala zajednicki intervjuu u kojem govore i o svom osobnom odnosu prema tom ratu: Putinov je brat za vrijeme opsade Lenjingrada umro od gladi, kancelar Schröder nikad nije upoznao oca koji je poginuo kao vojnik Wehrmachta. Za njega je sjecanje na rat i nacionalsocijalizam i moralne obaveze koje iz toga proizlaze dio njemackog identiteta a zavrsetak drugog svjetskog rata oslobodjenje, citiraju sefa berlinske vlade svi mediji- stanoviste koje do danas izaziva kontroverze u dijelu javnosti. Berlinski sud je u srijedu doduse u drugoj instanzi odlucio da neonacistima koji 8. Petog zele marsirati u Berlinu zabrani prolaz kraj spoemika zrtvama holocausta ali NPD je najavio zalbu ustavnom sudu. U medjuvremenu se zavrsavaju pripreme za glavne manifestacije obiljezavanja godisnjice kraja rata- niz skupova protiv nasilja i netolerancije oko Brandenburskih vratiju te posebne sjednice obaju parlamentarnih domova na kojima ce govoriti predsjednik Köhler. No za demonstracije se spremaju i savezi lijevih grupa pa je policija u Berlinu vec danima posebno mobilizirana. Posebno se istice i cinjenica sto je kancelar Schröder, nakon sto je lani prvi puta sudjelovao na obiljezavanju obljetnice saveznickog iskrcavanja u Normandiji, pozvan na veliku proslavu u Moskvi, gdje ce se 9. Petog okupiti drzavnici pobjednickih zemalja. Velik broj Nijemaca je sudjelovao i na tzv. Marsu prezivjelih, od 1998 tradicionalnom skupu u Auschwitzu, na izaelski dan zrtava holocausta, gdje su se zu potomke zrtava ove godine okupili i potomci pocinilaca, mnogi mladi Nijemci kojima su starije generacije ostavile tezak teret:

" To je pomalo neobican osjecaj biti ovdje, na mjestu na kojem su nase prijasnje generacije pocinile te uzase ali mislim da je vazno pokazati da smo mi, nasa generacija drugaciji, da smo protiv..."

Angazman protiv onoga sto je u evropskoj povijesti vodilo do ratova jest bruxelleski proces- produbljavanje i sirenje integracije. Iako ni to, vec po prirodi stvari jer radi se o povezivanju vrlo razlicitog, nije jednostavno, na godisnjicu velikog prosirenja Evropske Unije na istok u Berlinu su prevladavale pozitivne ocjene.

" Danas, samo 15 godina nakon preokreta u Evropi, na svoje veliko zadovoljstvo mogu ustanoviti da Poljska i Njemacka, u svojoj dugoj povjesti susjedskih odnosa, jos nikad nisu bile blize ..."

tako je njemacki predsjednik Köhler na svecanosti kojom je u Berlinu pocela njemacko-poljska godina, hvalio susjedske odnose. Tocno na prvu godisnjicu prosirenja Unije na istok i savezna je vlada svela pozitivnu bilancu.U pismenoj izjavi, kancelar Schröder istice kako je njemacka privreda od prosirenja profitirala dok je ministar vanjskih poslova Fischer posebno zadovoljan garancijama za mir i stabilnost, koje je po njemu donijelo prosiernje Unije na 25 clanica. No, u pozadini pohvala stoji i zabrinutost- narocito je zadnjih tjedana javnost polarizirala debata o poplavi jeftine radne snage iz novih clanica Unije- i to unatoc ogranicavajucih klauzula koje su za trziste radne snage ugradjene upravo zbog bojazni petanestorice da bi do tako neceg moglo doci. Nitko medjutim nije racunao s mogucnoscu da ce zanatlije s istoka, opremljeni papirima o stvarnom ili toboznjem posjedovanju samostalnih obrtnickih firmi, u tako kratkom roku uzdrmati cijele sektore, posebno u uslutznoj i gradjevinskoj djelatnosti. U svojoj pozitivnoj ocjeni kancelar doduse nije mimoisao tu cinjenicu ali je u prvi plan stavio rastucu potraznju za njemackom robom u novim drzavama clanicama- izvoz u deset zemalja evropskog istoka je u medjuvremenu dostigao razmjere njemackog izvoza u Sjedinjene Drzave – a sto se tice problema, nitko nije mogao ocekivati da ce sve biti rijeseno u samo godinu dana. Za razliku od vlade, opozicija je svela kriticniju bilancu. Sef pokrajine Saarland, Müller se cak zalozio za pauzu u daljem sirenju Unije: ni novih deset clanica jos nije integrirano u punoj mjeri, brzo prikljucivanje Rumunjske, Bugarske, ostalih balkanskih drzava ili cak Turske i Ukrajine bi bilo znacilo suvise veliki pritisak. Unija treba predak, smatra Müller.

Sto se Njemacke tice, iduci veliki evropski potez bi trebao biti ratificiranje Evropskog Ustava, u Parlamentu buduci da ovdasnji demokratski sistem iskljucuje referendum. Prema zadnjim politickim dogovorima koalicije i opozicije, za to se moze ocekivati velika suglasnost sviju stranaka- ali ne i apsolutna vecina, Evropa, unatoc svih prednosti, u onome sto donosi nacionalnoj ekonomije i ingerencijama saveza i pokrajina, ni u Berlinu nije sasvim oslobodjena kontroverzi. Velike rijeci i plemenita ocekivanja su doduse potrebni ali ipak vise dekorativni dio politickih priredbi kakva je i poljsko-njemacka godina, gdje se, kao sto je ucinio i poljski predsjednik Kwaschnewski , rado gleda u velikim potezima:

Hajde da zajedno gradimo buducnost, a ne da vjecno budemo protivnici ."

Vrijeme protivnika se ocito vraca u jednoj drugoj dimenziji- klasnoj. Nakon sto se toliko govorilo o novom centru i novoj ljevici, SPD se vraca tradicionalnim vrijednostima- zastiti zaposlenih, brizi za njihova prava, kritici kapitalizma...Nakon sto je sef SPD-a Müntefering tu temu otvorio u predizbornoj kampanji u Sjevernboj Rajni Westfaliji, polemike ne prestaju uzbudjivati i dhove u Berlinu:

"Socijaldemokrati ne bi trebali , kako nalazim upravo neobuzdano, napadati poduzeca koja u Njemackoj investiraju i otvaraju radna mjesta; stvarna ugrozenost trzista rada, ono sto nas stoji radnih mjesta su sindikalni funkcioneri..."

tako na vodecu unutrasnjepoliticku temu u Njemackoj, kritiku kapitalizma i nezajazljivosti kapitalista, kojima profit nikad nije dovoljno velik, iz ustiju sefa SPD-a Münteferinga, reagira sef opozicione Liberalne stranke, Westerwelle. Na kongresu kojeg FDD upravo odrzava je kritika kritike jedan od najvaznijih detalja u ukupnom odredjivanju programa za privrednu buducnost zemlje, koju ce, nadaju se Liberali, u savezu s konzervativnima, umjesto s opozicionih klupa, uskoro opet aktivno odredjivati. Upravo objavljena ispitivanja javnog misljenja im otvaraju dosta realne sanse : kad bi izbori bili ove nedjelje, opozicija bi zajedno dobila vise od 45 posto glasova, za razliku od Zelenih s deset i SPD-a s 29 % ,opet jedan posto manje nego pred par tjedana. Kritiku Franza Münteferinga- kako i on sam primjecuje, mnogi dijele...

"Mnogi ljudi koje susrecem me pitaju, da li je to normalno, zar se bas zaista s time moramo miriti, ucinite nesto..."

no kao potencijalni biraci, mnogi ocito gube povjerenje da SPD moze stvari popraviti. 54 posto upitanih cak drzi, kao i CDU i udruzenja poslodavaca, da suvise ostra kritika moze stetiti Njemackoj kao prostoru zanimljivom za strane investitore. Podrsku je Müntefering nepodjeljeno dobio samo od strane sindikata- predstavnici IGMetala navode i konkretne primjere iz svoje grane gdje se, pod geslom modernizacije, ljude otpusta ili im se zarade smanjuju na minimum dok su vodeci manageri sebi primanja podigli za do 68 %. No neocekivano se u polemike ukljucio i jedan od vodecih njemackih intelektualaca Günther Grass.Povodom primanja pocasnog doktorata u Berlinu, Nobelovac je odrzao vatreni pledoaje protiv, citat " rastuce moci kapitala, povratka klasnog drustva i utjecaja banaka i velikih koncerna na politiku, bez ikakve kontrole, cime se ugrozava i sama demokratska nezavisnost parlamenta."

Mozda je i to Münteferinga navelo da svoju kritiku prosiri, predlazuci u inat svima koji tvrde da se ionako radi samo o predizbornoj kampanji, konkretne mjere, izmedju ostalog javno objavljivanje managerskih placa, smanjivanje kamata na kredite malim poduzetnicima i evropsko ujednacavanje poreza- zu istovremenu otvorenu prijetnju nesocijalnima:

"I poslodavci i zaposleni , svi koji se pridrzavaju slova zakona i drze se svoje socijalne odgovornosti se nemaju cega plasiti ali svi ostali moraju znati da ce biti problema..."

Tome cemo se dakle, bez sumnje jos cesto vracati iducih dana a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.

...